Problemi sa varenjem

Problemi sa želucem, mučnina, povraćanje ili dijareja mogu vrlo lako da budu simptomi stresa kod školske djece, naročito ako se često pojavljuju ili izgledaju kao da su prerasli u hronično stanje.

Srčani problemi

Povećan broj otkucaja, lupanje srca i visok krvni pritisak simptomi su koji mogu da se pojave kada je dijete pod stresom. Ukoliko traju duže, ovakvi simptomi mogu da izazovu stvarne srčane bolesti. Zbog toga se učenicima i studentima koji osjećaju lupanje srca preporučuju vježbe dubokog disanja ili drugih aktivnosti koje mogu da ih opuste kako bi smanjili stres i vratili otkucaje srca na normalu.

Bolovi

Glavobolje, bol u grudima, bol u leđima ili generalno bolovi u tijelu, odnosno mišićima, mogu da se pojave kada je dijete pod stresom. Ovi bolovi ponekad mogu da stvore zabludu da se radi o nekoj stvarnoj fizičkoj bolesti. Olakšanje djetetu mogu da pruže aktivnosti koje ga opuštaju, na primjer crtanje, slikanje, igra s loptom itd.

Spavanje

Promjene navika spavanja takođe su znak stresa. Neka djeca mogu da spavaju mnogo više nego što je uobičajeno, a to je, u stvari, odbrambeni odgovor organizma u borbi sa stresom. Ipak, mnogo je više onih koji imaju problema sa spavanjem i noću ostaju budni sa raznim tjeskobnim mislima o izvoru i razlogu svog stresa.

Oslabljen imunološki sistem

Neka djeca se razbolijevaju češće od svojih vršnjaka. Jedan od mogućih razloga je što je njihov imunološki sistem jednostvano oslabljen, zbog čega su osjetljiviji na viruse i bolesti.

Promjene u težini

Takođe je moguće da se djeca jednostvano okrenu hrani kako bi se lakše izborila sa svojim stresom, dok drugi mogu da izgube apetit i počnu da preskaču redovne obroke. Ove nezdrave navike mogu lako da dovedu do gojenja ili gubitka težine.

Fiziološke promjene

Određene fiziološke reakcije aktiviraju se kada um osjeti da je tijelo u opasnosti. Kada se to dogodi, hormoni stresa kortizol i adrenalin preplave tijelo izazivajući nekoliko fizičkih promjena. Ubrzano disanje, broj otkucaja srca i metabolizam se ubrzavaju da bi se omogućio brži protok krvi. Čula se izoštravaju a znojenje pojačava, kako bi se tijelo pod stresom brže ohladilo, piše Lovesensa.rs.

(Alen Avdić)