Ovdje je materijal koji nam su nam ustupili WHO i UNICEF BiH. Sadržaji smjernice su dostupni na stranici Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Kako se budu mijenjala saznanja o ovome, tako će se možda i preporuke mijenjati. Generalna preporuka WHO je da pozitivne majke trebaju dojiti kako bi se održao kontakt koža na kožu, a da treba mjerama poput pranja ruku i nošenja maske smanjiti mogućnost prenosa respiratornim kapljicama virusa na dijete. 

Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je da majke kod kojih postoji sumnja na infekciju virusom COVID-19 ili kod kojih je infekcija već potvrđena treba ohrabriti da započnu sa dojenjem ili da dojenje nastave. Majkama je potrebno savjetovati da prednosti dojenja uveliko premašuju potencijalne rizike za prenošenje virusa.

Majci i bebi treba omogućiti zajednički boravak tokom cijelog dana i noći kako bi upražnjavali kontakt koža-na-kožu, uključujući i tzv. klokansku majčinsku njegu, posebno odmah nakon poroda te tokom početka dojenja, bez obzira da li kod njih ili njihovih beba postoji sumnja na zarazu ili već potvrđena infekcija virusom COVID-19.

Da li se COVID 19 može prenijeti preko majčinog mlijeka?

Virus COVID 19 do danas nije nađen u mlijeku nijedne majke sa suspektnim ili potvrđenim COVID-om 19. Iz tog razloga, čini se da nije vjerovatno da se COVID 19 prenosi preko mlijeka majke sa potvrđenim ili suspektnim COVID-om 19. Istraživači nastavljaju da analiziraju mlijeko majki sa potvrđenim i suspektnim COVID-om 19.

Da li u zajednicama u kojima je COVID 19 prevalentan majke treba da doje?

Da. U svim društveno-ekonomskim sredinama, dojenje povećava mogućnost preživljavanja, te doživotno unapređuje zdravlje i razvoj novorođenčadi i dojenčadi. Dojenje unapređuje i zdravlje majke. Prenošenje COVID-a 19 majčinim mlijekom i dojenjem nije zabilježeno. Ne postoji razlog da se dojenje izbjegava ili prekida.

Nakon porođaja, da li novorođenče treba odmah staviti na majku i da li treba da ga doji ako majka ima potvrđen COVID 19?

Da. Neposredan i stalan kontakt „koža na kožu”, uključujući nošenje na trbuhu („kengur“) poboljšava regulaciju tjelesne temperature kod novorođenčeta i još nekoliko drugih fizioloških ishoda, a dovodi se u vezu smanjenjem mortaliteta novorođenčadi. Kada se novorođenče nalazi u blizini majke, i dojenje počinje ranije, što takođe smanjuje mortalitet novorođenčadi. Brojne prednosti kontakta „koža na kožu” i dojenja značajno prevazilaze potencijalne rizike od prenošenja i obolijevanja povezanih sa COVID-om 19.

Ako je kod majke potvrđen COVID-19, da li treba da nastavi sa dojenjem?

Da. Prenošenje COVID-a 19 majčinim mlijekom i dojenjem nije zabilježeno. Dok doji, majka treba da se pridržava određenih higijenskih mjera, između ostalog i da nosi medicinsku masku, ako jedostupna, da bise smanjila mogućnost širenje kapljica sa COVID-om 19 na dijete. Majci i porodici može se reći da je većina od manjeg broja djece kod koje je potvrđen COVID 19 imala samo blagi ili asimptomatski oblik bolesti. Postoje kvalitetni dokazi koji govore da dojenje smanjuje mortalitet novorođenčadi, dojenčadi i djece, čak u i sredinama sa velikim resursima, te doživotno doprinosi boljem zdravlju i razvoju u svim geografskim i ekonomskim sredinama.

Koje se higijenske mjere preporučuju majci koja doji, a kod koje je potvrđen COVID 19?

Ako je COVID 19 potvrđen ili suspektan, potrebno je da majka:

• često pere ruke sapunom i vodom i koristi sredstvo za dezinfekciju ruku na bazi alkohola prije kontakta sa djetetom,
• nosi medicinsku masku kada doji. Važno je da: promijeni masku čim postane vlažna, upotrijebljenu masku odmah baci, ne stavlja ponovo istu masku, ne dodiruje prednji dio maske, nego da je skida odzada.
• kašlje ili kiše u maramicu, koju će odmah baciti, i koristi sredstvo za dezinfekciju ruku na bazi alkohola, ili još jednom opere ruke sapunom i čistom vodom,
• redovno čisti i dezinfikuje površine koje dodiruje.

Ako majka kod koje je potvrđen COVID 19 nema medicinsku masku, da li i dalje treba da doji?

Da. Neupitno je da dojenje smanjuje mortalitet novorođenčadi i dojenčadi i doživotno doprinosi zdravlju i razvoju mozga djeteta. Majkama sa simptomima COVID-a 19 savjetuje se da nose medicinsku masku dok doje; čak i ako ne mogu da je nose, dojenje treba nastaviti. Ostale mjere prevencije infekcije, kao što je pranje ruku, čišćenje površina, kašljanje i kihanje u maramicu takođe su važne. Nemedicinske maske (npr. kućne izrade ili od platna) nisu bile predmet ocjene. U ovom trenutku, nije moguće dati preporuku protiv ili u prilog nošenja tih maski.

Da li je neophodno da majka sa potvrđenim ili suspektnim COVID-om 19 opere dojke neposredno prije dojenja ili izdajanja?

Ako je majka sa suspektnim ili potvrđenim COVID-om 19 upravo kašljala ili kihala, a grudi i dojke su bili otkriveni, prije hranjenja treba da opere dojke sapunom i toplom vodom blago ih trljajući najmanje 20 sekundi. 

Ako majka sa potvrđenim COVID-om 19 ne može da doji, koji je najbolji način da hrani novorođenče / dojenče?

Najbolje alternative dojenju novorođenčeta ili dojenčeta su:
• Izdojeno mlijeko - Mlijeko se prevashodno izdaja ili se izdajanje pokazuje rukom, a mehanička pumpica se koristi samo kada je neophodno. I izdajanje rukom i  izdajanje pumpicom mogu biti jednako efikasni. Izbor zavisi od želje majke, dostupnosti opreme higijenskih uslova i troškova. Izdajanje mlijeka je bitno za održavanje proizvodnje mlijeka tako da majka može da doji kada se oporavi.

Majka i osobe koje joj pomažu treba da operu ruke prije izdajanja ili kontakta sa pumpicom ili bočicom, a pumpicu dobro očiste nakon svake upotrebe. Izdojeno mlijeko čistom šoljicom i/ili kašikom (lakše se čisti) djetetu daje osoba koja nema simptome bolesti i kod koje je dijete opušteno. Prije hranjenja novorođenčeta /dojenčeta, majka / njegovatelj treba da opere ruke.

• Donirano humano mlijeko - Ako majke ne može da izdaja, a mlijeko je dostupno iz banke humanog mlijeka, djetetu se može davati donirano mlijeko dok se majka ne oporavi.
• Ako izdajanje mlijeka nije moguće ili ne postoji banka doniranog mlijeka, razmotriti sljedeće: Angažovanje dojilje. Davanje adaptiranog mlijeka sa mjerama kojima se obezbjeđuje pravilna upotreba, neškodljivost i održivost.

Da li je neškodljivo davati izdojeno mlijeko majke sa potvrđenim COVID-om 19?

Da. Virus COVID 19 do danas nije otkriven u mlijeku nijedne majke s potvrđenim ili suspektnim COVID-om 19. Nije vjerovatno da se virus može prenijeti mlijekom koje je izdojila majka sa suspektnim ili potvrđenim COVID-om 19. Ako majka sa potvrđenim COVID-om 19 izdaja mlijeko za svoje dijete, da li su potrebne neke posebne mjere kada rukuje pumpicom za izdajanje mlijeka, posudama za čuvanje mlijeka i priborom za hranjenje?

Čak i ako se ne radi o COVID-u 19, pumpice za izdajanje mlijeka, posude za čuvanje mlijeka i pribor za hranjenje moraju biti adekvatno očišćeni nakon svake upotrebe.
• Nakon svake upotrebe, pumpicu i posude oprati tečnim sapunom, npr. deterdžentom za posuđe i toplom vodom. Isprati vrućom vodom u trajanju 10-15 sekundi.
• Neki dijelovi pumpice mogu se staviti u gornju rešetku mašine za pranje posuđa (ako se koristi). Prije pranja u mašini, provjerite uputstvo za upotrebu pumpice.

Ako majka sa COVID-om 19 ne može da doji zato što je veoma bolesna ili zbog druge bolesti, kada može nastaviti dojenje?

Majka može da nastavi da doji kada se bude osjećala dovoljno dobro. Ne postoji fiksno vrijeme koje treba čekati nakon potvrđenog / suspektnog COVID-a 19. Ne postoje dokazi da dojenje mijenja kliničku sliku COVID-a 19 kod majke. Treba podržati zdravlje i ishranu majke uopšte da bi se obezbijedio njen puni oporavak. Takođe joj treba pomoći da počne da doji ili kod relaktacije.

Da li rezultati testa na COVID 19 utiču na preporuke za hranjenje dojenčeta ili malog djeteta? Testiranje na COVID 19 nema nikakve neposredne implikacije po odluku o hranjenju dojenčeta ili malog djeteta. Međutim, potvrđen COVID 19 znači da majka treba poštuje preporučene higijenske mjere u periodu u kojem vjerovatno može da prenese infekciju, tj. dok traju simptomi ili tokom 14 dana od pojave simptoma, zavisno koji je period duži.

Da li se savjetuje da majka sa suspektnim ili potvrđenim COVID-om 19, a koja doji, „pojača” ishranu djeteta adaptiranim mlijekom?

Ne. Ako se kod majke sumnja na COVID 19 ili je potvrđen, a majka doji, nije potrebno dopunjavati ishranu adaptiranim mlijekom. Dodatna ishrana adaptiranim mlijekom smanjiće količinu mlijeka kod majke. Majkama koje doje treba dati savjet i podršku u pogledu optimalnog položaja i u pogledu stimulansa kako bi se obezbijedila adekvatna proizvodnja mlijeka. Treba dati savjete o responzivnom dojenju i šta raditi u slučaju smanjenja količine mlijeka, te kako odgovoriti na glad djeteta i kako dijete pokazuje da je gladno da se poveća učestalost dojenja.

Koje su ključne poruke za majku koja želi da doji, ali se boji da djetetu ne prenese COVID 19?

U sklopu savjetovanja, strah majke ili njene porodice zbog COVID-a 19 treba uvažiti i odgovoriti sljedećim porukama:
I. COVID 19 nije detektovan u mlijeku nijedne majke sa suspektnim ili potvrđenim COVID-om 19, a za sada ne postoje dokazi da se virus prenosi dojenjem.
II. Novorođenčad i dojenčad su pod malim rizikom od infekcije COVID-om 19. Većina od manjeg broja djece kod koje je potvrđen COVID 19 imala je samo blagi ili asimptomatski oblik bolesti.
III. Dojenje i kontakt „koža na kožu” značajno smanjuju rizik od smrti novorođenčadi i dojenčadi i imaju neposredne i doživotne blagodeti po zdravlje i razvoj. Dojenje takođe smanjuje rizik od raka dojke i jajnika kod majke.
IV. Brojne prednosti dojenja značajno prevazilaze potencijalne rizike od prenošenja i obolijevanja povezanih sa COVID-om 19.

(Patria)