Poražavajući su podaci koji govore da u BiH trenutno ima 200 hiljada hekatara zemlje koja se uopšte ne iskorištava, drugim riječima ta zemlja se ne obrađuje. Više se obrađivalo 1996. godine istakao je za Source poljoprivredni magistar Sead Jelač.

"Iako je tokom godina povećan izvoz hrane iz naše zemlje, BiH je još uvijek raskoraku, jer je još veći  uvoz prehrambenih proizvoda u našu zemlju. To nam govori o uspješnosti ministara koji dolaze iz pojednih vladajućih stranaka, jer prehrambeni suverenitet kao jedan najvažnijih suvereniteta ne postoji u BIH", izjavio je Jelač. 

O konkurentnosti sa zemljama iz regiona kada je riječ o poljoprivrednom  segmentu, ne možemo govoriti, jer se nalazimo daleko iza svih susjednih zemlja.

"Sve zemlje u regionu imaju pomoć evropske zajednice u obliku korištenja IPARD fondova, a radi se o stotinama miliona eura koje te zemlje dobivaju kako bi unaprijedile svoju poljprivredu. Nažalost, BiH nema pravo na tu pomoć, a u situaciji kada je otvoreno tržište potpuno liberalizirano, kada nemamo pomoći evropske zajednice i kada su domaći podsticiji poptpuno zaleđeni, možemo samo zamisliti šta su nam političari do sada uradili i u kakvo stanje su doveli bosanskohercegovačku poljoprivredu", rekao je Jelač.

Sa ovakvim mišljenjem se slaže i predsjednik poljoprivrednika Federacije BiH  Nedžad Bičo.

"Moram reći da je veliki problem to što Republika Srpska koči formiranje Minstarstva poljoprivrede BiH. Sa njegovim formiranjem imali bi smo godišnja sredstva iz IPARD fondova. Nismo ni svjesni koliki bi to podsticaj bio za bosanskohercegovačku poljoprivredu. Žalosno je da toliko zaostajemo za skoro svim zemljama u regionu, jedino Albanija ima nerazvijeniju poljoprivredu od naše zemlje, ali vjerujem da će nas i oni vremenom dostići kada je riječ o poljprivrednom razvoju. Slobodno mogu reći da zaostajemo 20 godina za ostalima. Kakva je to država koja ne ulaže u proizvodnju hrane, to nije država. Ovakva situacija nas vodi u kolaps", istakao je Bičo. 


Nedžad Bičo, predsjednik poljoprivrednika Federacije BiH

Udruženje poljoprivrednika prije nekoliko godina  organiziralo je i proteste ispred sjedišta državnih institucija u BiH koji su trajali više od dvije godine u tzv. "šatorskom naselju", kako bi privolilo nadležne vlasti da se fokusiraju na probleme u poljoprivredi. Međutim ti protesti nisu urodili plodom.

"Protesti nisu ništa ozbiljnije donijeli, možda su samo javnosti  putem medija pomogli da se uvjeri u stanje poljoprivrede u našoj zemlji. Postoji dosta udruženja poljoprivrednika u Bosni i Hercegovini, ali to su uglavnom udruženja jednog lica, mnoga su kompromitirana. Mislim da u takvim udruženjima ne postoje upravni odbori i sve ono što se iz njih  plasira u javnost, a vezano je za probleme bosanskohercegovačkih poljoprivrednika su isključivo improvizacije njihovih lidera. Naša vlada je sposobna da sve njih potkupi, naravno u skladu sa svojim interesima. Sva poljoprivredana udruženja u BiH su razjedinjena i kao takva uvijek podržavaju kriminal koji se sprovodi u njihovim okvirima. Mogu reći da su to plaćenici od strane političkih grupacija", zaključio je za Source  Sead Jelač poljoprivredni magistar. 


Novinar : Admir Oručević