Naglašava da postojeći sistem koncesionih naknada i podsticaja za male hidroelektrane mora hitno pretrpiti značajne izmjene.

Potrebno ga je, kaže, redefinisati kako bi se izbjegla daljnja društvena šteta koja nastaje njegovom primjenom.

- Ukupna šteta za društvo koja će nastati daljnjom primjenom tog modela podsticanja proizvodnje u male hidroelektrane u narednih deset godina, samo po osnovu podsticanja sadašnjeg broja malih hidroelektrana koje su u pogonu, može se procijeniti na više od 40 miliona KM, a ona bi bila udvostručena ukoliko bi podsticaj bio odobren svima koji su podnijeli zahtjev - istakao je Miljević.

Iz Centra za životnu sredinu podsjećaju da su kroz dosadašnji rad i bavljenje problemom ubrzanog razvoja malih hidroelektrana u Bosni i Hercegovini utvrdili da, kako je saopćeno, najveću korist od malih hidroelektrana ima investitor i “da novac kojim građani plaćaju podsticaje za obnovljive izvore energije putem računa za električnu energiju nije opravdan nikakvim javnim interesima”.

-Imajući u vidu da svi potrošači električne energije u BiH plaćaju naknadu za obnovljive izvore energije kroz mjesečne račune za utrošenu električnu energiju, svrsishodnije bi bilo da se taj novac usmjeri u podsticaje za smanjenje potrošnje energije i stvarne obnovljive izvore energije kao što su solarna i vjetro energija. Hidroelektrane donose mnogo više štete nego koristi, a ovom analizom želimo to još jednom dokazati, sada isključivo sa strane finansijske neisplativosti -  ustvrdila je predsjednica Centra za životnu sredinu Nataša Crnković.

(Fena / Haris Ahbabović)