Uprkos rekordnoj štednji, imajući u vidu najnoviji talas poskupljenja i primanja većine građana, relativno je mali broj onih koji uspiju svakog mjeseca ostaviti nešto novca sa strane.  Razloga za sve više novac, koji se u vidu štednje drži u bankama i koji je dostigao gotovo 42 odsto DBP-a , ima nekoliko, prenosi BHRT.


Glavni su, po mišljenju ekonomista, zabrinutost građana zbog globalne krize, sigurnost novca u bankama, ali i neodostatak ideja za ulaganje u biznis. Umjesto da se investira u privredu, velika suma novca beskorisno leži u bankama.

Igor Živko, dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta Mostar:

"Taj podatak govori da mi kao građani BiH zapravo jako dobro rezoniramo odnosno percipiramo potrebu štednje, a ona je svakako uvjetovana neizvjesnošću o situaciji odnosno ekonomske pozicije u kojoj se nalazi zemlja. Pa se te strane uvijek imamo jedan dio novca koji štedimo.",  kazao je u izjavi za BHRT.


Aleksa Milojević, direktor Ekonomskog instituta Bijeljina:

"Novac neće u privredu nego hoće u banke na beznačajnu štednju čak i na negativne kamate. Razlog je što vlada puna zaštita novca u bankama. Što čvrst devizni kurs čuva vrijednost novca i ljudi i ne pitaju za kamatu nego pitaju samo za sigurnost uloga."


Svjetski dan štednje obilježava se 31. oktobra  još od davne 1924. godine, kada su se u Milanu sastali predstavnici svjetskih štednih ustanova u namjeri da pronađu izlaz iz krize koju je prouzrokovao Prvi svjetski rat.



(bhrt.ba /Amer Mujezinović)