19.2.2024. 20:38
0
Izraelska ekonomija pala za skoro 20% od početka rata
FOTO: Ilustracija
Izraelska ekonomija suočila se s jednim od najtežih padova u historiji, piše Bloomberg.

Doživjela je značajan pad nakon što je sukob s Hamasom poremetio poslovanje, raseljeno stanovništvo i potaknuo vojsku da mobilizira stotine hiljada rezervista.

Prema preliminarnim podacima objavljenim u ponedjeljak, bruto domaći proizvod (BDP) je opao za 19,4% na godišnjem nivou u posljednjem kvartalu prethodne godine u desezoniranim terminima. Ova brojka je nadmašila sve procjene u Bloombergovom istraživanju analitičara, a srednja prognoza predviđa dodatni pad od 10,5%.

Šekel je blago oslabio kao odgovor na ove vijesti, trgujući za 0,4% na 3,62 za dolar u 3:53 popodne. u Tel Avivu. Ekonomisti Goldman Sachsa Tadas Gedminas i Kevin Daly komentirali su saopštenje, navodeći: "Objava naglašava stepen do kojeg je izraelska ekonomija pogođena sukobom, posebno na strani privatnih aktivnosti."

Uprkos tome što je rat poremetio zamah privrede krajem 2023. godine, BDP je i dalje uspeo da se poveća za 2% tokom cijele godine, u skladu sa projekcijom istraživačkog odjeljenja centralne banke. Banka Izraela zadržava procjenu rasta za 2024. na 2%, dok Ministarstvo finansija predviđa nešto nižu stopu rasta od 1,6%.

Ova procjena nudi prvi službeni izvještaj o utjecaju rata na BDP, otkrivajući razmjere poremećaja koji su utjecali na ekonomiju vrijednu 520 milijardi dolara nakon Hamasovih napada 7. oktobra. Poziv rezervista, koji je iscrpio otprilike 8% radne snage, zajedno sa ograničenja slična onima tokom pandemije Covid-19 dovela su do iznenadnog pada proizvodnje, poremećene potrošnje i nakratko zatvaranja škola, ureda i gradilišta.

Ekonomske reperkusije sukoba bile su razornije na palestinskim teritorijama, pogoršavajući humanitarnu krizu u Gazi. Međunarodni monetarni fond izvijestio je o "skoro potpunom kolapsu aktivnosti" u Gazi u četvrtom tromjesečju, procjenjujući kumulativni pad BDP-a od 6% u 2023. za Gazu i Zapadnu obalu.

Dok se izraelska vlada suočila sa svojim prvim smanjenjem rejtinga od strane Moody‘s Investors Service ovog mjeseca, što je signaliziralo povećano izdavanje obveznica za finansiranje sukoba, mjere bez presedana izraelskih vlasti obuzdale su tržišne posljedice. Centralna banka se obavezala da će prodati do 30 milijardi dolara iz svojih rezervi kako bi podržala domaću valutu, što je rezultiralo snažnim rastom šekela od kraja oktobra.

Uprkos eskalaciji regionalnih tenzija i napadima na američke baze od strane milicija koje podržava Iran, direktne konfrontacije između Izraela i Irana ili sveobuhvatni rat s Hezbollahom nisu se materijalizirali, pružajući izvjesnu sigurnost investitorima zabrinutim za izraelske javne finansije.

Počeli su da se pojavljuju znaci stabilizacije, a kompozitno stanje centralne banke ekonomskog indeksa raste u decembru, prvi put od avgusta. Povjerenje potrošača se oporavilo krajem 2023. godine, ali je i dalje ispod prijeratnog nivoa. Centralna banka je već snizila kamatne stope u januaru po prvi put od 2020. godine, što ukazuje na potencijal za dalje smanjenje kamatnih stopa u bliskoj budućnosti.

Prema ekonomistima Goldman Sachs i Barclays Plc, neočekivano strm ekonomski pad u posljednjem tromjesečju povećava vjerovatnoću da će Banka Izraela donijeti dodatna smanjenja kamatnih stopa.

(Erna H.)
0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2024, Source d.o.o.