Prema strukturi zaposlenih radno stanovništvo do 35 godina života čini 175.592 dok od 36 pa do 66 godina čini 372.388 radnika.

Poznato je da BiH ima problema sa natalitetom i da ima staro stanovništvo. I prema ovim podacima u narednih pet godina značajno će se povećavati broj penzionera, dok zapošljavanje ne ide istom putanjom. Dodamo li tome da iz BiH odlazi radno sposobno ali i reproduktivno stanovništo BiH će u narednih nekoliko godina vidjeti sve posljedice demografskih kretanja.

Broj penzionera u FBiH je 450.169, a za isplatu penzija za juli bilo je potrebno 290 miliona KM. Primjera radi, broj penzionera u novembru 2023. godine bio je 441.735. Taj broj je za nepunu godinu povećan za nešto manje od 9.000. Ako uporedimo to s podatkom da je i broj zaposlenih manji za za 1.139, a da se smanjio i broj zaposlenih u dvije kategorije onda je jasno da će već od ovog mjeseca biti veći broj penzionera. U mjesecu junu od 56 do 64 godine bilo je 81.496 zaposlenih. Broj zaposlenih koji imaju 66 godina 3.868. Prema podacima za juli došlo je do pada broj pa je tako od 56 do 64 80.727, a od 66 3.809.

Prema posljednjim podacima Federalnog ministarstva finansija, razlika između isplaćenih penzija i uplaćenih doprinosa u FBiH iznosila je 281 milion KM, a pokrivena je sredstvima Budžeta Federacije BiH. Dakle, broj zaposlenih ne može finansirati potrebe isplate penzija u FBiH.

Penzioneri su posljednjih mjeseci aktivirali zahtjeve za povećanje penzija koje ne mogu pokriti osnovne životne troškove koji rastu iz dana u dan.

Pred Vladom FBiH je i fiskalna reforma koji bi podrazumijevala smanjenje stope doprinosa. No, s obzirom na ove brojeve i prognoze da će biti potrebno sve više novca iz budžeta za isplatu penzija jasno je čega se pribojava Vlada Federacije BiH i zašto je usporila donošenja seta fiskalnih zakona.

Premijer Nermin Nikšić najavio je da bi smanjenje doprinosa značajno utjecalo na punjenje budžeta, a da moraju paziti da socijalna davanja i penzije ne dođu u pitanje.