Vrlo bogat program za obilježavanje godišnjice

Osim stalnih izložbenih postavki, pripremljen je bio bogat dodatni sadržaj, a ulaz za posjetitelje je slobodan. Poseban naglasak stavljen je na muzejsko izdavaštvo. Biblioteka Zemaljskog muzeja je prvi put otvorila svoje depoe i obradovala posjetioce viševjekovnim knjižnim fondom.

“U Biblioteci imamo preko 400 000 publikacija, a to su prije svega naučne discipline koje se proučavaju u Zemaljskom muzeju BiH. Tu su i veoma vrijedne, raritetne zbirke iz perioda Austrougarske. Priredili smo i izložbu o Glasniku Zemaljskog muzeja BiH, koji je počeo da izlazi godinu dana nakon osnivanja Zemaljskog muzeja”, rekla je voditeljica Biblioteke Zemaljskog muzeja BiH, Saliha Alijagić za N1. 

Veliku pažnju dakako je danas privukla i Hagada. 

“To je zbog toga što je jedan od naših možda najvažnijih eksponata, odnosno eksponat koji se jako rijetko viđa. On je izložen za javnost dva puta sedmično i prva subota u mjesecu, i vjerovatno zbog toga je i sada velika posjećenost”, kaže konzervatorica ZM BiH, Azra Bečević Šarenkapa, jedna od rijetkih osoba koja dodiruje Hagadu.

“Odgovornost je ogromna. Imamo posebne sisteme ko može da priđe Hagadi. Koleginica i ja smo te koje okreću stranu. Svaka dva mjeseca okrenemo stranu, iz razloga da zaštitimo Hagadu, da ne dođe do izbjeljivanja stranica. Mislim da mi taj proces okretanja stranica oduzme nekoliko godina života, jer imate u rukama nešto što je beskrajno vrijedno”, navodi Azra Bečević Šarenkapa.

Tokom obilježavanja godišnjice Zemaljskog muzeja upriličeno je nekoliko novih, privremenih izložbi, kao i prezentacija Fondacije ALIPH, koja je pružila finansijsku podršku muzeju:

“Fondacije ALIPH sa sjedištem u Švicarskoj je u protekle dvije godine izdašno pomogla rekonstrukciju velikog dijela muzejskih prostora. To je glavna stvar kojom se bavimo ovih dana, obilježavanje završetka projekta sa fondacijom koja nam je pomogla pri obnovi nekih glavnih depoa u kojima se čuva najviše materijala, pomogla da se riješe neka velika infrastrukturna pitanja, između ostalog pitanja smještaja materijala, jer to je ono što je nama dugoročno najvažnija stvar, a za to ne možemo dobiti novac u Bosni i Hercegovini”, navodi Mirsad Sijarić, v.d. direktor muzeja.

Na kraju, Sijarić navodi da još uvijek nisu zadovoljni posjećenošću muzeja. Tokom prethodne godine, Zemaljski muzej je posjetilo oko 100 000 osoba, ali je tek 40 000 ljudi platilo ulaznice. Ostali su posjetili Zemaljski muzej BiH tokom dana otvorenih vrata.

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine - najvažnija institucija ove zemlje

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine je muzejska institucija osnovana 1888. godine, za vrijeme Austro-Ugarske vladavine.

Doista je Bosna i Hercegovina kao tada nedovoljno istražena plijenila pažnju mnogih naučnika, vrlo uglednih, tog vremena. Stanje koje je stvoreno zbog zanimanja naučnika ali i lovaca na blago dovodi do ostvarivanja ideje o osnivanju muzeja. 

Prvo je osnovano Muzejsko društvo, a zatim i Zemaljski muzej 1. februara 1888. godine. Zemaljska vlada, kao osnivač institucije, imenovala je za upravnika Muzeja vladinog savjetnika Kostu Hörmanna.

U početku je muzej bio smješten u neuvjetnim prostorijama, da bi regulacijskim planom iz 1909. godine načinjena skica muzeja i predviđena njegova izgradnja u središnjem dijelu grada Sarajeva, na današnjem Trgu Bosne i Hercegovine.

Arhitekt Karlo Paržik je uradio projekat za zgradu muzeja, koja se sastoji od četiri zasebna paviljona, međusobno povezana terasama, s unutrašnjim atrijom gdje je smješten botanički vrt.

Zgrada je rađena u neorenesansnom stilu i to je jedina zgrada muzeja u jugoistočnoj Europi koja je namjenski građena za tu svrhu.

Ratna stradanja nisu zaobišla ni ovu ustanovu, od ljudskih do materijalnih žrtava. Tadašnji direktor Muzeja, Rizo Sijarić, je poginuo prilikom granatiranja u decembru 1993.godine. 

Sa gorkim okusom u ustima se Sarajlije ali građani čitave BiH sjećaju 4. oktobra 2012., kada je nakon 124 godina djelovanja muzej zatvorio svoja vrata zbog razmirica oko financiranja.

Muzej je ponovno otvorio svoja vrata tek 15. rujna 2015. godine. Tokom svoga postojanja Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine također izdaje i svoj časopis Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. To je ujedno i najstariji naučni časopis u Bosni i Hercegovini.

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine je tokom svog postojanja uspio sakupiti dobar dio kulturnog nacionalnog nasljeđa zemlje i svih njenih naroda.

Eksponati koji se nalaze u muzeju su razvrstani po odjeljenjima (arheološko, etnološko i odjeljenje prirodnih nauka) u nekoliko različitih zbirki (folklorna, numizmatička, prirodna, prahistorijska, antička i druge).

Biblioteka Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine je otvorena samim osnivanjem muzeja 1888. godine kao prva naučna biblioteka u državi.

Najznačajnija knjiga u muzeju je Sarajevska hagada, židovski rukopisni iluminirani kodeks, koji potiče iz oko 1350. godine iz srednjovjekovne Španije  i smatra se jednom od najljepših knjiga ove vrste. Njena vrijednost je neprocjenjiva. 


(Piše: Erna Hadžić)