Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, gostujući u programu Federalne televizije prije nekoliko sedmica, izjavio je da u prethodnih četiri-pet, možda i više godina, dolazi do promjene pristupa međunarodne zajednice odnosno Sjedinjenih Američkih Država kao glavne sile u tom krugu prema Bosni i Hercegovini i regiji.

Prevladali su pragmatični pa i makijavelistički pristup, što u biti, prema Komšićevim riječima, znači okretanje podrške ka albanskom, srpskom i hrvatskom nacionalizmu, a posljedično, težnjama ka podjeli BiH.

Upitan ima li svjetskih sila koje nekad ne bi, a danas ipak bi prihvatile podjelu Bosne i Hercegovine, član Predsjedništva BiH decidno odgovara: „Naravno da ima“. Obrazlažući dalje, on ponavlja da smo mi, uprkos tome, „skloni gurati glavu u pijesak“ i ponašati se kao da nema ničeg.

Na pitanje čiju politiku provodi aktuelni visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt, Komšić odgovara: „Američku, uz podršku drugih partnera".

Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović u nedavnom intervjuu za BHRT rekla da međunarodna zajednica više ne postoji, nego da je to međunarodni faktor koji reaguje u Bosni i Hercegovini.

„Nije normalno da, bilo ko, ko je stranac i ko nije izabran u vašoj zemlji i ne polaže račune građanima te zemlje, da može da interveniše. To je ponižavajuće“, rekla je Cvijanovićeva.

Bosna i Hercegovina kao država ima dva fronta. Jedan je secesionistička politika Milorada Dodika dok je drugi neizvjesne reforme Izbornog zakona FBiH. Kandidatski status i priključenje EU kao 14 prioritetnih reformi u vladavini prava i borbi protiv korupcije. 

Međunarodni akteri, predvođeni SAD-om, rade na stabilizaciji zemlje balansirajući između vlastitih zahtjeva i zahtjeva koje pred njih postavljaju etnonacionalne političke partije u Bosni i Hercegovini.

Neven Anđelić, profesor na Regent's univerzitetu u Velikoj Britaniji i stručnjak za međunarodne odnose, kaže da šira međunarodna zajednica u slučaju Bosne i Hercegovine ovog puta pravi grešku kao i devedesetih godina, jer i sada, kao i tada, pregovaraju sa nacionalnim vođama u zemlji.

„Meni se čini da šira međunarodna zajednica je krupne greške počela praviti još pred sami rat 1991. godine. Pozivali su etničke lidere, misleći da će se sa njima sve dogovoriti. To je možda neki postkolonijalni način vođenja vanjske politike koji su pokušali primijeniti i u Bosni i Hercegovini“, rekao je Anđelić Al Jazeeri.

„Ali, sada nastavljaju na taj način – osnovnim razgovorima sa etničkim političkim liderima smatraju da cijele etnije misle kao i njihovi lideri. A to je upravo nedemokratski, to je autokratski, to je ono što dolazi iz onog drugog tabora – nedemokratskih režima“, rekao je Anđelić, dodajući da povremeni pozivi nekim od opozicionih partija i njihovih predstavnika tokom posljednjih pregovora u BiH „malo umiju sliku“, ali i dalje ostaje da je pokušaj traženja kompromisa bez institucija sistema Bosne i Hercegovine jako pogrešan pristup.

Politolog Harun Cero primjećuje da međunarodna zajednica odavno nije bila aktivnija kada je u pitanju regija Zapadnog Balkana, posebno u Bosni i Hercegovini. Gabriel Escobar je posebni izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan. Nekadašnji šef OHR-a u Bosni i Hercegovini, Miroslav Lajčak je posebni izaslanik EU-a za dijalog između Srbije i Kosova i druga pitanja Zapadnog Balkana, dok su Angelina Eichorst, izvršna direktorica EEAS-a i Matthew Palmer zaduženi za posredovanje u pregovorima o izbornoj reformi.

„Eichorst i Palmer, ali i nekolicina drugih aktera, su aktivno involvirani u shuttle diplomatiju koju pratimo posljednjih sedmica i koja će se vjerovatno nastaviti narednih nekoliko mjeseci“, rekao je Cero Al Jazeeri.

Međutim, poput Anđelića, i Cero smatra kako se nekada stiče dojam da potezima međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini fali transparentnost, otvorenost i inkluzivnost, pogotovo u sadašnjim pregovorima o Izbornom zakonu, a koji će, kakav god epilog bio na kraju, “uveliko utjecati na budućnost ove zemlje i njenih građana“.

„Zbog čega se žuri s dogovorom oko Izbornog zakona ako znamo da imamo postojeći koji još uvijek vrijedi, te da je recimo jedna Belgija trebala 12 godina da uskladi izborno zakonodavstvo“, kaže Cero, napominjući da se u Bosni i Hercegovini o Izbornom zakonu počelo govoriti tek prije nekoliko godina intenzivnije, dok je fokus dosad stavljan isključivo o sveobuhvatnoj ustavnoj reformi.

Međunarodna zajednica treba podržati građansku opciju u BiH, ali nema naznaka

Po svemu sudeći povećani američki angažman smo vidjeli u okviru učestalih posjeta, razgovora i sankcija protiv korumpiranih zvaničnika koji ugrožavaju državne funkcije Bosne i Hercegovine, za sada nije urodio plodom. 

Konkretno, u okviru pregovora oko izmjena izbornog zakona, međunarodni zvaničnici su pregovore vodili sa dosadašnjim nacionalnim političkim liderima. 

Da li je došlo vrijeme da međunarodna zajednica promijeni strategiju i podršku pruži građanski orijentiranim opcijama i civilnom društvu i na taj način ojača demokratski proces? 

Robert Hand iz Helsinškog komiteta američkog Kongresa kaže da je to potrebno.

„Mislim da svakako treba raditi što više na građanskoj opciji umjesto na etničko-političkoj opciji u Bosni i Hercegovini. Međutim, to nije nešto što međunarodna zajednica može nametnuti. Treba doći do toga da u Bosni i Hercegovini ima dovoljno ljudi koji će se udružiti i reći : E sad je stvarno dosta, ovo ni na koji način ne poboljšava naše živote, i potom predstaviti nove alternative. Kada se to desi, mislim da će i međunarodna zajednica imati sluha da podrži te napore.

Ono što međunarodna zajednica može i treba da uradi je da pošalje jasnu poruku da smo voljni da prepoznamo i pomažemo alternative koje nisu politike bazirane na etnicitetu. Ono što bih volio da vidim je da američki kao i evropski zvaničnici također jasno kažu da ne podržavaju one koji ističu etničku agendu, niti će udovoljavati njihovim zahtjevima u okviru reformi.”

Ozbiljne optužbe na račun Američke ambasade o uticaju na sudske procese 

Vasvija Vidović, advokatica Fadila Novalića u predmetu "Respiratori" za koji je jutros izrečena prvostepena presuda obratila se medijima kazavši da nije iznenađena presudom jer "od početka postoji plan sa političkim ciljem".

“Prije svega ja nisam iznenađena presudom, jer, nažalost, izašla je ranije u javnost onakva kakva jeste. Tako da, nisam iznenađena. S druge strane, nisam iznenađena, jer jer meni kao dobrom posmatraču političkih zbivanja bilo jasno od početka da postoji određen plan koji ima specifičan cilj. Vi ćete se sjetiti mog izlaganja na samom početku predmeta kada se rješavalo o pritvoru Novalića. Tada sam dala izjavu da su na njega usmjereni protivnici FBiH. Ljudi moji, ovo je jedna ozbiljna situacija. Zašto sam to rekla i zašto smatram da je ovo politički projekt koji je doveden do kraja? Radi se o tome da su optužbe od vremena hapšenja podržavali svojim izjavama, bez kalkulisanja“, kazala je Vidović nastavivši:

“Redom su davali izjave: Marinko Čavara, Dragan Čović, HNS. Zamislite HNS je davao izjave i sam davao kvalifikacije događaju. Na kraju Forto i Nikšić. Potpuno neprimjereno za jedan živi predmet, oglasila se i Ambasada Sjedinjenig Američkih Država. Žalosno, jer je to protiv svih pravila da se miješa u jedan predmet. To je pokazalo strašnu zainteresiranost da se predmet ovako završi. Žalosna sam što su sudije, većina, odlučili ovako, a od sudije Perića kao sudije sa integritetom i velikog znanja, nisam očekivala drugačiju odluku“, kazala je Vidović.

Američka ambasada se oglasila nakon nekoliko upita novinara da prokomentariše optužbe da je utjecala na sudski postupak u slučaju protiv Fadila Novalića i drugih.

“Sjedinjene Američke Države snažno podržavaju nezavisne i hrabre institucije za provođenje zakona, tužilaštva i sudstva koje rade u ime građana ove zemlje na istrazi, procesuiranju i kažnjavanju korupcije, koja muči demokratiju i ekonomiju Bosne i Hercegovine i koja tjera toliko građana ove zemlje da je napuste i grade živote za sebe i svoje porodice negdje drugdje”, navodi se u objavi ambasade na Twitteru.

Ambasada je navela da “anketa za anketom” i mnogobrojna istraživanja pokazuju da građani “nemaju povjerenja u ove institucije i da je korupcija sve gora”.

“Oduvijek smo pozivali pravosudne institucije u BiH da za svoje postupke pozovu one koji imaju moć na odgovornost. Optužbe da je Ambasada Sjedinjenih Američkih Država utjecala na bilo koji aspekt ovih ili bilo kojih drugih sudskih postupaka su lažne i obmanjujuće. Snažno ih odbacujemo”, istakli su iz ambasade.

Federacija pred blokadom, Schmidt za hastalom 

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt sastao se danas sa predsjednicom i potpredsjednicima FBiH, Lidijom Bradarom, Igorom Stojanovićem i Refikom Lendom.

Visoki predstavnik Schmidt se zanimao za poduzete korake u pravcu uspostave Vlade Federacije BiH. 

"Funkcioniranje institucija FBiH je preduvjet za efikasnu i jaku BiH. Formiranje Vlade FBiH je stoga najveći prioritet za sve" , navode na Twitteru OHR-a.

Odmah nakon sastanka oglasio se i jedan od potpredsjednika FBiH Refik Lendo.  Naime, kako je saopćeno iz kabineta potpredsjednika FBiH Refika Lende, na sastanku je razgovarano o okončanju procesa provedbe izbornih rezultata i formiranju novog saziva Vlade FBiH.

“Tokom sastanka sam ponovio činjenicu da je neophodno taj proces voditi isključivo u okviru Ustava FBiH i na osnovu rezultata Općih izbora. Vrijedi naglasiti da je visoki predstavnik Christian Schmidt iskazao očekivanje da će predstavnici stranaka koje su delegirale predsjednika/potpredsjednike FBiH i izabrano rukovodstvo FBiH što prije sjesti za pregovarački sto i postići dogovor o uspostavi Vlade FBiH”, naveo je Lendo.

OHR svojim odlukama jača etničke podjele u BiH

Na dan općih izbora u BiH (nedjelja, 2.10.) visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nametnuo je odluke o izmjeni Izbornog zakona BiH i ustava FBiH. Promjene u skladu sa očekivanjima HDZ-a?

Odlukom visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta povećan je broj delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, dok je „ostalim" omogućeno da budu zastupljeni u federalnom Domu naroda. Izmjene su nazvane „Paket funkcionalnosti", a njima se, prema prvim tumačenjima, ukida mogućnost da dvije trećine delegata u jednom etničkom klubu mogu svaku odluku proglasiti pitanjem od vitalnog nacionalnog interesa.

„Dom naroda sastoji se od osamdeset delegata, i to po dvadeset tri delegata iz reda svakog od konstitutivnih naroda i jedanaest delegata iz reda Ostalih", piše u amandmanu koji je nametnut na Ustav Federacije BiH odlukom visokog predstavnika. Ovom odlukom nije prekršen princip da svaki kanton daje po jednog Bošnjaka, Srbina i Hrvata, ali će se sada ova stavka odnositi i na „ostale". Klub „ostalih" povećava se na 11, i svaki kanton će biti u mogućnosti delegirati jednog delegata iz ovog kluba, što do sad nije bio slučaj.

Val kritika izazvali su nedavni medijski natpisi da bi visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini mogao nametnuti nova pravila prilikom formiranja vlade Federaciji BiH, jer taj entitet nije dobio izvršnu vlast ni skoro šest mjeseci od izbora 2. oktobra prošle godine.

Modeli koji vode u dodatnu etničku podjelu zemlje nisu podržani od bošnjačkih i građanskih stranaka.

Iz OHR-a je Al Jazeeri rečeno da ta međunarodna institucija neće komentarisati medijske napise. 

Ne ulazeći u to da li će visoko predstavnik Schmidt posegnuti za mjerama o kojima spekulišu mediji, profesor sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Elvis Fejzić kaže da bi takav model značio „degradiranje i raslojavanja države“. Osnažio bi separatizam u ionako oslabljenoj Bosni i Hercegovini. Najavljivani modeli ojačali bi poziciju etnokratije u odnosu na demokratiju, rekao je Fejzić.

„Ako model trenutno i izgleda kao rješenje, dugoročno bi stvorio problem“, rekao je Fejzić Al Jazeeri. Demokratska volja na kantonalnom nivou ne može odlučivati o domokratskoj većini na entitetskom nivou. Kantoni se ne mogu baviti višom, entitetskom politikom, niti njihova volja treba biti važna kod formiranja vlasti na federalnom nivou", kaže Fejzić.

Za prvog zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Kemala Ademovića modeli o kojima se govori kao potencijalnim načinima OHR-ove deblokade formiranja federalne vlade imaju obrise ‘trećeg entiteta’ i jasna su „stranputica prema nejednakosti, getoizaciji, izolaciji i moguće novim separatističkim inicijativama“.

Za SDA, formiranja federalne vlade po modelu o kojem se nagađa „bošnjačkom narodu bi bio namijenjen aprthejd“ u kojem bi „o njihovim prestavnicima u vlasti odlučivao dio glasačkog tijela HDZ-a“.

Međunarodna zajednica "dovodi" na vlast

Predsjednik RS-a Milorad Dodik je u sukobu sa međunarodnom zajednicom. Istom onom koja ga je dovela na vlast, godinama favorizovala i kroz prste mu gledala na neispunjenja obećanja i prijetnje, piše RSE. Na vlast je došao 18. januara 1988. godine glasovima Bošnjaka i Hrvata u skupštini bez SDS-a i radikala, s rukama 42 od 81 poslanika. Uz tapšanje visokog predstavnika, okružen predstavnicima međunarodne zajednice u sali i NATO trupama na ulicama Banje Luke, Bijeljine i Pala. Na vlast je došao kao miljenik Zapada.

Milorad Dodik saopštio je da će se donijeti odluka o "prekidu kontakata sa američkim i britanskim diplomatama i ambasadama u Bosni i Hercegovini".

Dodik je već od ranije na listi sankcionisanih osoba Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije za djela korupcije i narušavanje legitimiteta i funkcionalnosti države BiH.

"Već se formira tim koji će sačiniti sveobuhvatne informacije o antidejtonskom djelovanju američkih i britanskih diplomata i ambasada i njihovom miješanju u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine", navodi se u saopštenju iz Dodikovog kabineta 17. marta i dodaje kako će Vlada RS tu odluku donijeti tokom sljedeće sedmice.

Sjedinjene Američke Države su odbacile 10. marta komentare Milorada Dodika od 9. marta u kojima je pokušao da potkopa Ustavni sud Bosne i Hercegovine i ponovio prijetnje odcjepljenjem entiteta od Bosne i Hercegovine (BiH). To je navedeno u saopštenju za javnost State Departmenta.

Dodik je rekao da je to pitanje riješeno jer, prema Daytonskom sporazumu, imovina pripada entitetima.

Član III Daytonskog ustava jasno kaže da Republika Srpska mora u potpunosti poštovati odluke institucija Bosne i Hercegovine, uključujući konačne i obavezujuće odluke Ustavnog suda BiH, podsjeća se u saopštenju State Departmenta.

"Separatistička retorika i prijetnje Daytonskom mirovnom sporazumu su neodgovorne i opasne. Sjedinjene Američke Države će nastaviti da podržavaju suverenitet, teritorijalni integritet i multietničnost Bosne i Hercegovine", napisao je Ned Price, glasnogovornik State Departmenta.

(Piše: Erna Hadžić)