27.3.2024. 16:59
1
Slučaj bureka iz pekare "Manja" postavlja pitanje: Možemo li vjerovati deklaracijama i ko ih sve kontroliše ?
FOTO: ilustracija
Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove su jutros saopćenjem, obavijestili javnost da je prilikom inspekcijskog nadzora nad pekarom "Manja" u Vogošći utvrđen veći broj nepravilnosti i prekršaja iz oblasti veterinarstva. Javnost su obavijestili da su u bureku pronašli svinjski protein. Između ostalog naglašavamo da to nije pisalo u deklaraciji.

Nije tačno naglašeno da li su u pitanju tragovi svinjskog mesa, aditivi, svinjska mast... Ono što jeste i što za sada znamo je da su vjerska osjećanja muslimana koji su eventualno kupovali isti proizvod u pomenutoj pekari, povrijeđena. 

Iz "Krajina klasa" su se oglasili saopćenjem gdje kažu da oni uopće ne koriste svinjsko meso u dijelu pogona u kojima se pravi burek i samim tim je nemoguće miješanje vrsta mesa, te da će se potruditi da se utvrde sve okolnosti. 

Međutim, postavlja se pitanje, možemo li vjerovati deklaracijama? 

Čest predmet kontrole od strane inspekcijskih organa kod proizvođača ali i trgovaca je da li je na proizvodima koji su namijenjeni potrošačima istaknuta propisana deklaracija. 

S tim u vezi postavljaju se pitanja koji propisi regulišu ovu problematiku, šta treba da sadrži deklaracija, koje su kazne zbog neisticanja deklaracije ili nepotpune deklaracije i sl.

Odgovor na ovo pitanje generalno za sve proizvode daje Zakon o zaštiti potrošača BiH u smislu minimalnih zahtjeva, dok nadležni organi svojim aktima propisuju za pojedine proizvode dodatne i specifične uslove.

Kad je u pitanju problematika deklarisanja proizvoda veoma je bitno u kojoj mjeri se primjenjuju u praksi propisi iz te oblasti, kao i da li se u vezi s tim javljaju određene zloupotrebe.

Zakonom o zaštiti potrošača BiH propisana je prekršajna kazna za trgovce (pravna lica i trgovačke radnje) u slučaju da proizvod nema deklaraciju i ako ona ne sadrži propisane podatke u iznosu od 2.500 do 5.500 KM. Za isti prekršaj propisana je novčana kazna za odgovorno lice u pravnom licu u iznosu od 500 do 1.000 KM.

Deklaracija potrošaču omogućuje da dođe do osnovnih informacija i podataka o proizvodu ili proizvodima koje namjerava da kupi. Deklaracije i oznake na proizvodima pružaju proizvođačima sredstvo kojim daju osnovne informacije o proizvodu, kao i ostale korisne informacije. Svi podaci iz obavijesti o proizvodu moraju biti istiniti, jasni, vidljivi i čitljivi.

Marin Bago iz Udruge za zaštitu potrošača "Futura" za Source portal je pojasnio zašto je važno da deklaracije budu usklađene sa proizvodom ali i čija je nadležnost da se pobrine da potrošači zaista dobiju ono što piše na deklaraciji proizvoda. 

"Kontrola deklaracija je nadležnost Federalne inspekcije, kantonalnih inspekcija, općinskih inspekcija, te oni imaju mehanizme da kazne trgovce, da kazne poduzeće za sve ono što se ne poklapa vezano za deklaraciju i sadržaj proizvoda. Mi imamo ovdje sada jedan primjer gdje se sastojci jednog proizvoda ne poklapaju sa sastojcima iz deklaracije. Konkretno taj primjer vrijeđa osjećaje muslimana i njihovu vjersku praksu. Međutim kada se nešto ne poklapa sa deklaracijom, on uvijek ima moguće štetne konotacije, da li su to u pitanju osjećaju ili su u pitanju alergeni ili nešto opasno po život za određenog pojedinca. Jednostavno, proizvod i njegovi sastojci moraju odgovarati podacima na deklaraciji jer posljedice i štete mogu biti različite i opasne po zdravlje, mogu biti opasne po komunikaciju i odnose između ljudi i slično. Inspekcija ima sve nadležnosti da to kontrolira i po potrebi kazni.", pojašnjava Bago. 

Koliko često se kontrolišu proizvodi, Bago napominje da su za to zadužene i federalne, ali i kantonalne i općinske inspekcije koje mogu nasumično ali i po prijavi reagovati. 

"Postoji europski sustav za uzbunjivanje što se tiče sigurnosti hrane, imaju ga sve zemlje članice EU, prijavljuju ono što je njihova inspekcija našla, ti se podaci dijele tako da se može doći do tog istog proizvoda nevezano u kojoj je zemlji. To je jedan od načina. Drugi način je nasumična kontrola ili po prijavi građana. Svaka inspekcija bi trebala imati svoj plan šta, kada i gdje kontrolira. Međutim ono što je problem kod inspekcije je po vertikali nije sinhroniziran rad federalnih, županijske, gradske i općinske inspekcije i da tu ima na osnovu zakona dosta nerazjašnjenih stvari, ali kao sve drugo kada je u pitanju odnos između Federacije i kantona, ta bi suradnja morala biti malo bolja, da se zna ko kosi a ko vodu nosi.", zaključuje Bago. 

(Erna Hadžić) 





1
SOURCE PRIČE
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2024, Source d.o.o.