Zatim se prikazuje "No Thanks", odnosno "Ne, hvala" - poziv da se određeni proizvodi ne kupuju. U videima na TikToku i platformi X može se vidjeti da su navedene kompanije poput Coca-Cole i Nescafé

Aplikacija je stigla na tržište 13. novembra. Do sada je preuzeta više od 100.000 puta. Prema komentarima na društvenim mrežama, ljudi širom svijeta su zainteresovani za aplikaciju, na primjer iz Indije ili Belgije.

Od kada je militanta islamistička organizacija Hamas, koja je od strane Evropske unije, SAD-a, Njemačke i drugih zemalja označena kao teroristička organizacija, napala Izrael 7. oktobra, ubila 1200 ljudi i uzela oko 240 taoca, sukob između Izraela i Hamas je eskalirao. Prema informacijama Ministarstva zdravstva koje vodi Hamas, od 7. oktobra je na palestinskoj strani navodno ubijeno gotovo 15.000 ljudi. Od tada se mnogi ljudi širom svijeta pozicioniraju ili kao pristalice Izraela, pristalice Palestinaca ili čak pristalice Hamasa. Prema komentarima na društvenim mrežama, aplikacija za bojkot "No Thanks" uglavnom je preuzeta od strane pristalica Palestinaca.

Deutsche Welle piše da trenutno nije moguće preuzeti aplikaciju iz Play Store-a, a prema istraživanjima Deutsche Welle-a, do 01.12.2023. godine, nije postojala verzija za iOS, odnosno za Apple uređaje. Ipak, čini se da je moguće aplikaciju dalje preuzeti putem alternativnih načina.

Međutim, ostaje pitanje - ko stoji iza aplikacije "No Thanks" i koje tačno ciljeve ima? Također, postavlja se pitanje zašto aplikacija trenutno nije dostupna u Play Store-u.

Prema informacijama navedenim u aplikaciji, Ahmed Bashbash je razvio "No Thanks". Prema tim navodima, trenutno živi u Mađarskoj, a odgovarajući na upit Deutsche Welle-a, napisao je da je Palestinac iz Gaze. Bashbash je rekao DW-u da je izgubio brata "u tom masakru", a njegova sestra je preminula 2020. godine jer tada nije na vrijeme dobila medicinsku pomoć iz Izraela. Cilj bojkota je, kako kaže, "spriječiti da se ono što se meni dogodilo dogodi još jednom Palestinu".

Na listama sa brojnim brendovima koje, prema vlasnicima web stranica, treba bojkotovati, nalaze se svjetski poznate kompanije poput Adidas-a, McDonald's-a, Chanel-a, Netflix-a i Apple-a. Liste obuhvataju firme iz različitih industrija, od prehrambenih proizvoda i kozmetike do pružatelja usluga streaming) Neke kompanije nalaze se na listi jer su zajedno pokrenule kampanju nakon 7. oktobra u kojoj su osudile teroristički napad Hamasa na Izrael i izrazile protivljenje svakom obliku mržnje i antisemitizma. Druge kompanije, prema tim web stranicama, ulažu, na primjer, u izraelske startape ili finansiraju "krađu palestinske teritorije".

Razlog zbog kojeg besplatna aplikacija više nije dostupna u Google Play Store-u navodno je rečenica "Ovdje možeš vidjeti podržava li proizvod u tvojim rukama ubijanje djece u Palestini", napisao je Ahmed Bashbash za DW. Ova rečenica navodno je bila vidljiva na početnom ekranu aplikacije. Trenutno je ta rečenica zamijenjena sa "Ovdje možeš vidjeti je li proizvod na listi za bojkot ili nije". Međutim, u opisu aplikacije i dalje stoji da pomaže prepoznati koji proizvodi podržavaju ubijanje djece u Palestini.

Stručnjaci smatraju da ta rečenica može biti tumačena ili kao kritika politike Izraela ili kao antisemitizam. Postoji antisemitski izraz iz srednjeg vijeka koji tvrdi da Jevreji ubijaju djecu kako bi od njihove krvi proizveli beskvasni kruh za Pashu, objašnjava u intervjuu za DW Meron Mendel, direktor obrazovnog centra Anne Frank. Uffa Jensen, zamjenik direktora Centra za istraživanje antisemitizma, također tvrdi da ovaj izraz može asocirati na optužbe za antisemitizam, jer igra sa slikom Izraela kao ubice djece.

Druga interpretacija ove rečenice odnosi se na činjenicu da se u Gazi tokom trenutnog rata djeca ubijajuu izraelskim zračnim udarima, kaže Mendel. S obzirom da ta ubijanja nisu namjerno izvršena, već se dešavaju kao posljedica rata, rečenicu koja tvrdi da proizvod podržava ubijanje djece u Palestini možemo također vidjeti kao polemično naglašavanje, "kao sredstvo emocionalizacije", objašnjava direktor obrazovnog centra Anne Frank. Uffa Jensen dodaje da su pripadnici Hamasa prvobitno 7. oktobra ubili izraelsku djecu i dodaje: "Takva rečenica izlazi iz tog konteksta i tada postaje teško polemična". Naravno, dodaje Jensen, i djeca u Gazi su također izgubila život.

Mendel navodi da je ključno pitanje što je tačan cilj bojkota određenih proizvoda. Od 7. oktobra je jasno da svi ne slijede iste ciljeve: "Postoje oni koji traže palestinsku državu pored izraelske države, i postoje oni koji žele uništenje države Izrael. Ovdje je važno razlikovati između ove dvije grupe."

"Sredstvo ekonomskog bojkota, individualne odluke da se proizvodi ne kupuju, u početku je legitimno", nastavlja Mendel. Također ističe da arapski bojkot protiv Izraela nije nov i počeo je već početkom 1970-ih. Prema Jensenu, postoji i mala manjina lijevih Jevreja koji podržavaju takve bojkotne akcije. Jensen dodaje da se kod bojkota radi i o propagandi protiv Izraela. U cjelini, dakle, treba razlikovati da li se radi o pozivu na kritiku politike Izraela ili o antisemitizmu, ističe i Mendel.

Nije malo korisnika društvenih medija u Njemačkoj koji kod takvih poziva na bojkot pomisle na nacistički poziv iz 1933. "Ne kupujte od Jevreja". Međutim, poređenje s ovim je problematično jer riskira banaliziranje nacionalsocijalizma. "Ovo implicira da je postojao specifičan razlog zašto su nacisti bojkotovali Jevreje i da su prije 1933. godine nejevrejski Nijemci i jevrejski Nijemci bili dvije strane u sukobu. Ovo je naravno potpuno istorijski netačno", objašnjava Mendel.

Jensen također vjeruje da je povezanost s nacionalsocijalizmom teška: "Na međunarodnoj razini postoje desetine drugih primjera mjera bojkota." Na primjer, on spominje višedecenijski bojkot Južne Afrike sve do 1990-ih s obzirom na rasno razdvajanje u to vrijeme. S jedne strane, ovi pozivi se mogu porediti, ali s druge strane, pozivi na bojkot Izraela bi takođe sadržali antisemitski sadržaj.

Osim toga, problem koji bi Izraelu nastao takvim bojkotom nije ekonomska šteta. Ali prije kulturni i naučni bojkot koji dolazi s tim, objašnjava Mendel. "Progresivne snage u Izraelu, u nauci, umjetnosti, u mirovnom pokretu, također u Evropi i Sjevernoj Americi, marginalizirane su i isključene." Ova eskalacija je postignuta parcijalno kroz takve mjere. Naprotiv, opšti cilj mora biti podrška miroljubivim, progresivnim snagama na obje strane.

U međuvremenu, cilj Ahmeda Bashbasha je da aplikaciju ponovo učini dostupnom u uobičajenim trgovinama aplikacija. Aplikacija je besplatna i svu zaradu koju ostvari od nje šalje palestinskim organizacijama koje pomažu građanima Gaze.

(Ajdin B.)