Suprotno uvriježenu mišljenju, nije svaki čips napravljen od krumpira. Tako su, na primjer, neke vrste čipseva zapravo mješavine pšenice, riže, kukuruza i krumpirovih pahuljica. Kako objašnjava doktor Joseph Mercola, smjesa od navedenih sastojaka se zgnječi i nakon toga reže u oblikovane listiće nalik pravom čipsu, peče u dubokom ulji, suši i na kraju se poprska različitim okusima u prahu, piše tportal.hr.

Doktor Mercola upozorava kako naoko bezazleni postupak (pečenje čipsa na visokim temperaturama) zapravo stvara štetan kancerogeni nusprodukt koji se zove akrilamid. To je štetan i potencijalno neurotoksičan spoj koji nastaje kada se hrana bogata ugljikohidratima, poput čipsa i prženih krumpirića peče na visokim temperaturama (iznad 100 stupnjeva). Kada se završi s pečenjem, površina hrane dobiva žutu ili smeđu boju, a upravo je to znak da su se stvorili akrilamidi, piše drmercola.com

Debljanje

Čips obično sadržava velike količine masnoća i kalorija što može povećati rizik od debljanja i pretilosti. Oko tridesetak grama čipsa, što je otprilike 15 do 20 listića čipsa sadrži oko 10 grama masti i 154 kalorija. Studija iz 2011. objavljena u časopisu The New England Journal of Medicine otkrila je kako svakodnevna konzumacija 30 grama čipsa dovodi do prosječnog povećanja mase za prosječno i do jednog kilograma tijekom četiri godine.

Kako napominju znanstvenici, veza između čipsa i debljanja jača je nego veza između debljanja i bilo kojeg drugog prehrambenog proizvoda, uključujući i mesne prerađevine i zaslađene napitke. Osim toga, višak kilograma i pretilost povezuju se s povećanim rizikom od dijabetesa, srčanih bolesti i nekih oblika karcinoma, piše healthyeating.sfgate.com

Loša prehrana

Ako čips čini redovit dio vaše prehrane, vjerojatno ne konzumirate onoliko hranjivih tvari koliko biste trebali. Čips ima niske udjele vitamina i minerala, a vrlo često se radije posegne upravo za čipsom nego li za namirnicama koje imaju više hranjivih tvari. Konzumacija zdravih grickalica može pomoći da u prehranu uvrstite potrebne hranjive tvari. Stoga, kada god možete, radije ne posežite za čipsom između obroka, već birajte zdravije opcije.

Visok krvni tlak

 
Sadržaj natrija u čipsu može negativno utjecati na zdravlje kardiovaskularnog sustava. Visok unos natrija može izazvati povećanje krvnog tlaka, što može dovesti do moždanog udara, zatajenja srca, koronarnih srčanih bolesti i bolesti bubrega. Tridesetak grama čipsa prosječno sadržava između 120 i 180 miligrama natrija, a tortilja čips u toj količini može imati od 105 do 160 miligrama natrija. Vrećica čipsa ima više od 30 grama, tako da mnogi kada jedu čips konzumiraju više natrija nego što su svjesni. Prema istraživanju iz 2010., dnevni unos soli trebao bi se ograničiti na 2.300 miligrama dnevno, a osobe starije od 50 godina te oni koji imaju problema s krvnim tlakom, bolestima bubrega ili dijabetesom dnevni unos soli trebali bi ograničiti na 1.500 miligrama.

Visok kolesterol

Česta konzumacija čipsa može pridonijeti visokim razinama kolesterola zbog količine i vrste masti koje se nalaze u čipsu. Čips se najčešće prži u dubokom ulju, a taj proces stvara najopasniji tip masti, transmasti. Osim toga, ulja koja se koriste za prženje čipsa su zasićene masti što također pridonosi visokim razinama kolesterola. Studija objavljena u časopisu Circulation otkrila je kako su visoke razine transmasti u krvotoku povezane s visokim razinama LDL kolesterola i povećanim rizikom od koronarnih bolesti srca.

Zdravije varijante

Pečeni čips i pečeni tortilja čips imaju manje kalorija i masnoća nego prženi čips, iako i pečeni čips može sadržavati visoke razine natrija. Nezasoljeni pereci od cjelovitih žitarica i kokice imaju nizak udio masnoća, a ako se odlučite za te zdravije varijante grickalica, u organizam ćete također unijeti i dodatnu količinu vlakana, što ih svakako čini boljim izborom. Ostale zdravije varijante uključuju čips od povrća i jabuke koji sadrže manje natrija.

(Merima Druškić)