Upravo zbog ljubavi prema špinatu Katarine Medici, koja je porijeklom iz Firence, u jelima koja u nazivu sadrže izraz „na firentinski“ špinat predstavlja jedan od glavnih sastojaka. Porijeklom je iz Azije no nalazi se na repertoaru svih svjetskih kuhinja te je jedna od namirnica koja se može dodati gotovo svakom jelu, piše 24sata.


 Dodaje se jelima od tjestenine (caneloni, tortelini), zatim jelima od jaja te se od njega spravljaju juhe, pirei, umaci i različite pite. Sa špinatom se dobro slažu začini i začinsko bilje stoga u kuhinji ostavlja puno prostora za eksperimentiranje. Odlično se slaže s maslacem, vrhnjem ili sirom jer kuhani špinat „traži“ kiseli okus kojim se stvara okusna ravnoteža. Nutritivno gledajući, dodatak mlijeka ili sira u jela sa špinatom ima smisla jer će kalcij iz mliječnih namirnica vezati određene kiseline iz špinata koje „kradu“ minerale organizmu. 


Na taj se način „žrtvuje“ kalcij iz mlijeka koji eliminira neželjene kiseline. Osim kuhan, špinat se može jesti i sirov te se na taj način ne gube vitamini, minerali i fitokemikalije koji nestaju kuhanjem.


Za salate je idealan mladi špinat koji za razliku od običnog špinata ima slađi okus i manje je žilav. Salatu se preporuča začiniti limunovim sokom koji će joj osigurati potrebnu kiselost te će povećati apsorpciju željeza u organizmu zbog sadržaja vitamina C. Salati od špinata odlično pristaju i mladi kozji ili kravlji sir te orasi i maslinovo ulje koje daje točku na i ovom pravom mediteranskom jelu.


Osim u salatama, sirovi špinat može se dodati u smoothie s primjerice bananom ili jabukom. Također, može zamijeniti zelenu salatu u sendvičima i tortiljama. Špinat je najbolje kuhati samo jednu minutu jer se radi o vrlo nježnom povrću koje gubi svoja svojstva i okuse dužim kuhanjem. 


Prije kuhanja važno ga je temeljito oprati jer raste u pjeskovitom tlu te ukloniti velike stabljike. Valja imati na umu da mu se prilikom kuhanja masa smanjuje i do čak 90 posto Hranjive vrijednosti Špinat se smatra nutritivno vrlo vrijednom namirnicom. Obiluje vitaminom K koji u organizmu sudjeluje u procesu grušanja krvi te je potreban za zdravlje kostiju. 


Špinat sadrži i željezo i folnu kiselinu. Ističe se i sadržajem fitokemikalija i to beta-karotena te luteina i zeaksantina koji su potrebni za dobar vid. Vrlo je niskokaloričan te 100 grama špinata sadrži oko 25 kalorija. Oni koji se još sjećaju Popaja koji je svoje mišiće jačao špinatom uvjereni su da ga je upravo željezo sadržano u špinatu činilo snažnim. Istina, špinat sadrži značajne količine željeza, no sadrži i oksalate, tvari koje otežavaju apsorpciju željeza u tijelu.


Drugim riječima, iako ovo povrće sadrži značajne količine željeza, naše ga tijelo ne može iskoristiti u najboljoj mjeri. Ipak, špinat je nutritivno vrlo vrijedna namirnica koja zaslužuje važno mjesto u našoj prehrani, unatoč tome što se osnova na kojoj je stekao popularnost pokazala neistinitom. Pripremljeni špinat ne preporuča se čuvati u hladnjaku i konzumirati ga drugi dan nakon pripreme jer dolazi do nastanka potencijalno štetnih spojeva nitrita zbog čega ga je najbolje pojesti svježe pripremljenog.


(Kenan Bešlija)