Pobjednik ovogodišnjeg Eurosonga je Jamala, predstavnica Ukrajine, a krimska Tatarka je pjevala pjesmu "1944" koja je donijela priču o progonu krimskih Tatara, većinom muslimana, tokom 1944. godine, koje je tadašnji sovjetski diktator Josif Staljin protjerao na Sibir. Iako za Eurosong važi pravilo da se na njemu ne mogu pojaviti pjesme političkog karaktera, bilo je slučajeva kada se to pravilo prekršilo i kada se brojnim izvođačima progledalo kroz prste.

Iako su sve svjetske kladionice tipovale na pobjedu Sergeyja Lazareva iz Rusije, to se na kraju nije dogodilo, pa su Rusi, iako su u svoj nastup na ovogodišnjem Eurosongu uložili oko 17 miliona eura, završili tek na trećoj poziciji. Razočarenje je još veće nakon što je pobijedila Ukrajina sa pjesmom koja ima političku pozadinu. Rusija je najavila bojkot Eurosonga koji će se naredne godine održati u Kijevu.

Političke provokacije na Eurosongu

Kao što smo već rekli, ovo nije prvi slučaj da na Eurosong prođu pjesme koje iza sebe imaju političku pozadinu. Primjera radi, izraelski bend Teapacks se 2007. godine na Eurosongu u Helsinkiju pojavio sa pjesmom "Push the Button". Dok su čelnici Eurosonga branili izraelske predstavnike i govorili da nema ništa sporno u ovoj pjesmi, brojni svjetski mediji su donijeli priču o tome da Izrael putem ove pjesme poručuje Planeti o namjerama Iranaca da razviju nuklearno oružje i bace atomsku bombu. Dio pjesme koji kaže "On će pritisnuti dugme" je očito aludirao na tadašnjeg predsjednika Irana, Mahmouda Ahmedinejada, koji će navodno (prema predstavnicima Izraela) baciti atomsku bombu. Početak pjesme kaže da "da je svijet pun terora i da se očekuje nečija greška u vidu pritiskanja dugmeta koje će uništiti cijelu Planetu".




Izrael je bio dio još jedne kontroverzne situacije. Naime, na Eurosongu 2000. godine Izrael je predstavljao bend Ping-Pong. Naime, Izrael i Sirija su u to vrijeme bili zvanično u ratu, ali su članovi benda na bini mahali sirijskom zastavom. Političari iz Izraela su tražili da se bend povuče sa Eurosonga i da bude diskvalifikovan. Ipak, izraelski predstavnici su se oglušili na zamjerke svojih političara, pa su i dalje mahali zastavom Sirije i poručili da se zalažu za mir u svijetu.

Gruzijci su se 2009. godine Evropi i svijetu željeli predstaviti sa pjesmom "We Don’t Wanna Put In" koja je bila očiti odgovor Vladmiru Putinu i svemu onome što se nekoliko godina ranije izdešavalo između Rusije i Gruzije, ali i igra riječi koja je u samom nazivu pjesme spominjala Vladimira Putina, na način "Ne želimo Putina". Čelnici Eurosonga su tražili od Gruzijaca da promijene tekst pjesme, ali su oni to odbili, pa su automatski izbačeni sa takmičenja.



Zbog velikih napetosti između Armenije i Azerbejdžana, i ove godine smo bili svjedoci malih političkih ratova na Eurosongu. Naime, predstavnica Armenije, Iveta Mukuchyan, je tokom prvog polufinala mahala zastavom nepriznate regije Nagorno-Karabah, koja je naseljena Armenima, ali se nalazi u sastavu Azerbejdžana. Eurosong je zaprijetio da će diskvalifikovati Armeniju, što se u konačnici nije dogodilo. Navodno će kazniti Armeniju na sljedećem Eurosongu na kojem se budu takmičili. Armeni su i prije sedam godina zbog iste stvari provocirali Azerbejdžance putem Eurosonga. Naime, na promotivnom klipu Armenije se nalazio dio koji je snimljen u maločas spomenutoj azerbejdžanskoj oblasti, pa su se Azerbejdžanci požalili Eurosongu zbog toga. Tako da su pravila Eurosonga zaista čudna kada je u pitanju uplitanje politike na pozornicu, čemu svjedoči i ovogodišnja pobjeda Jamale iz Ukrajine.

Eurosong također ima očito nejednake kriterije i kada su u pitanju scenski nastupi, što je bio slučaj i ove godine. Dok se, primjera radi, nekim predstavnicima nije dozvolila traka za trčanje na bini ili neke mnogo jednostavnije stvari, Rusima se dozvolilo da na bini imaju sve šta su zamislili i poželjeli. To je sasvim logično jer su Rusi u svoj nastup uložili desetine miliona eura, pa je razumljivo da dio tog novca ide u budžet Eurosonga. S druge strane, Bjelorusi su tražili da njihov predstavnik, Ivan, na sceni bude potpuno bez odjeće, ali mu to nije dozvoljeno. U jednu ruku je to razumljivo, ali da li bi se to onemogućilo Rusima, primjera radi, jer su za svoj scenski nastup izdvojili milione eura?!



Ove godine smo također imali promijenjen sistem glasanja, pa smo prvo čuli glasove specijalnog muzičkog žirija iz svih zemalja, a nakon toga su uračunati glasovi publike. Koliko su žiri i publika imali različite ukuse govori podatak da je žiri poljskom predstavniku Michalu Szpaku dao svega sedam bodova, ali je Poljska na kraju od publike dobila čak 222 boda i na završila na visokoj osmoj poziciji. Žiri je najviše glasova dao Australiji, dok je publika najviše glasova dala Rusiji. Na kraju je trijumf odnijela Ukrajina.

Region ove godine nije bio uspješan na Eurosongu. Bosna i Hercegovina, Makedonija, Slovenija i Crna Gora se uopće nisu plasirale u finale, dok su finale izborili samo Hrvati i Srbi. Sanja Vučić je na kraju osvojila 18. mjesto, dok je Hrvatica Nina Kraljić okončala na 23. mjestu. 

Međutim, i ove godine se dogodilo nekoliko incidenata pred početak takmičenja i tokom istog takmičenja. Rumunija je pred početak Eurosonga izbačena sa istog zbog duga rumunske nacionalne televizije (TVR) prema Eurosongu. Taj dug datira iz 2007. godine, a trenutno iznosi oko 14,5 miliona eura. 

Sa Eurosonga je izbačen i prvobitni predstavnik Njemačke, Xavier Naidoo, koji je bio dio politike koja je bliska nacizmu, a čak je neke dijelove svog političkog djelovanja pokušao da ubaci u svoju pjesmu, u kojoj je imao namjeru da spomene i teoriju zavjere oko napada na New York iz septembra 2001. godine.

Još jedna kontroverza se dogodila nekoliko dana pred samo finale kada su se navodno pojavili rezultati ruskog žirija. Također je jedna od članica tog žirija rekla kako će svoje glasove dati Armenima, jer je njen suprug iz Armenije. 

Osim toga, Eurosong je strogo zabranio zastave ISIL-a, Kosova, Palestine, Baskije, Krima, Republike Donetsk, Nagorno-Karabaha i sjevernog Kipra. Uprkos tome, predstavnici Armenije su mahali sa spornim zastavama Nagorno-Karabaha, ali nisu izbačeni sa takmičenja. Brojne zemlje su se pobunile zbog odluke oko zabrane zastava, a prije svega Palestina koja je rekla kako je odluka EBU-a skandalozna.

Brojni koji prate Eurosong će se također složiti sa kontatacijom da uvijek ne pobjeđuje najbolja pjesma. Ove godine su mišljenja podijeljena, ali je prošle godine, primjera radi, Italija imala najbolju pjesmu, ali je na kraju trijumf odnijela Švedska. Slično se dogodilo prije 10 godina kada je Hari Varešanović po svim ocjenama imao najljepšu pjesmu na Eurosongu u Atini, ali je na kraju pobijedila grupa Lordi iz Finske. 



Sada je već jasno da će se Eurosong 2017. godine održati u Ukrajini. Do sada je učešće na Eurosongu potvrdilo devet zemalja, dok je Portugal zemlja koja se ponovo vraća na ovo takmičenje. Iako nema službene potvrde, favorit za organizaciju Eurosonga je Kijev, iako su u opciji gradovi poput Dnepropetrovska, Khersona, Lviva i Odesse. Postoji ideja da se takmičenje održi na fudbalskom stadionu, a ne u dvorani. Učešće na Eurosongu su potvrdili Estonija, Finska, Njemačka, Mađarska, Norveška, Portugal, Španija, Švedska i naravno domaćin Ukrajina. Eurosong će biti održan od 16. do 20. maja 2017. godine.

Novinar: Haris Ahbabović