Kada su u pitanju političari, uglavnom se radi o elegantnim odijelima, posebno kada su u pitanju najveći funkcioneri BiH, a kada su u pitanju političarke radi se o ženskim elegantnim odijelima, košuljama, suknjama i sličnim odijevnim predmetima.

Međutim, ima onih koji na sjednice ili sastanke znaju ponekad doći u odjeći koja uglavnom priliči odlasku u kafanu ili neki teferič. Kada su u pitanju pripadnice ljepšeg spola, a koje se bave politikom, u posljednje vrijeme su nerijetki slučajevi dolaska na sjednice ili sastanke u neprikladnoj odjeći. U Srbiji i Hrvatskoj je bilo takvih slučajeva, pa su mediji u Hrvatskoj pisali o atraktivnoj hrvatskoj političarki koja na sjednice Sabora dolazi u mini suknjama. Radi se o zastupnici HDZ-a Josipi Rimac.

Agencija za državnu službu BiH je na svojoj zvaničnoj web stranici objavila "Kodeks državnih službenika u institucijama Bosne i Hercegovine".

U Članu 15., koji se zove "Standardi odijevanja na radu", stoji, između ostalog, sljedeće:

1) Državni službenik je dužan da bude prikladno i uredno odjeven, primjereno poslovima državnog službenika i da svojim načinom odjevanja na radnom mjestu ne narušava ugled institucije.

 2) Neprikladnom odjećom smatra se naročito:

a) za muškarce: kratke pantalone ili druge pantalone koje u stojećem stavu dosežu iznad članaka, bluza/majica koja nema kragnu i/ili rukave i/ili je neuobičajenih/živih boja, te obuća otvorenih prstiju;

b) za žene: previše otvoren vratni izrez bluze/majice i/ili bluza/majica bez leđa i bez rukava, suknja ili kratke pantalone koje u stojećem stavu dosežu iznad koljena više od pet centimetara, te neprimjerena obuća (papuče ili druga obuća otvorenih prstiju koja se sa zadnje strane ne pridržava uz nogu );

c) sportska odjeća, veća oznaka ili natpis na odjeći, simbol koji može biti uvredljiv ili iritantan po bilo kojem osnovu, nepokriveni torzo, te nošenje kape u službenim prostorijama.

 3) Državnom službeniku nije dozvoljeno imati tetovaže na vidljivim dijelovima tijela, te imati probušene pojedine dijelove tijela, osim ušiju.

4) Neposredno pretpostavljeni upozorava državnog službenika koji je neprikladno odjeven na obavezu poštovanja ovog kodeksa u pogledu odijevanja na radnom mjestu i na mogućnost pokretanja disciplinskog postupka u slučaju ponovljene povrede kodeksa.

Građani i službenici mogu se obratiti rukovodiocu institucije pritužbom na ponašanje državnog službenika, za koje smatraju da je protivno odredbama kodeksa. Pritužbe razmatra rukovodilac institucije i po potrebi podnosi zahtjev za disciplinski postupak saglasno Zakonu o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine, kojim je kršenje ovog Kodeksa utvrđeno kao povreda službene dužnosti. Nadzor nad provođenjem ovog kodeksa obavlja rukovodilac institucije.

Kada već govorimo o tom nekom kodeksu ponašanja državnih službenika, u Članu 14. ovog Kodeksa stoji sljedeće:

1) Državni službenik je dužan brinuti se o zdravom i lijepom radnom okruženju u službenim prostorijama.

2) U službenim prostorijama državni službenik ne koristi duhanske prerađevine, osim na mjestima koja su saglasno propisima za to određena, ne unosi niti konzumira alkohol, zabranjene supstance ili psihoaktivne medikamente koji se ne mogu kupiti u slobodnoj prodaji a nije ih prepisao ovlašteni doktor medicine.

SIPA, primjera radi, ima svoja posebna pravila odijevanja kada je u pitanju radno mjesto i posao. Etički kodeks uposlenika SIPA-e, a koji datira iz 2010. godine, te koji u Glavi 2. kaže:

"Odjeća uvijek treba da bude skladna, čista, uredna i da odgovara poslu koji se obavlja, kao i opšte usvojenim standardima. Policijska uniforma mora biti čista i uredna (ispeglana), remen za hlače i opasač propisno stegnuti, sva dugmad zakopčana. Policijski službenik u vrijeme kada ne vrši poslove i zadatke iz svoje nadležnosti ne može nositi policijsku uniformu niti pojedine njene dijelove i iste koristiti u izvršavanju privatnih obaveza".

Podsjećanja radi, još prošle godine se podigla ogromna prašina zbog zabrane nošenja hidžaba ženama koje rade u pravosudnim institucijama BiH. Tako je Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine odgovarajući na upit poslanika Predstavničkog doma PSBiH, Safera Demirovića, priznao da ne znaju koliko u pravosudnim instiucijama BiH radi žena s maramom. 

Ipak, sutkinja koja je gola radila vježbe pored prozora Suda BiH je i bez obzira na sve to vraćena na posao i kod nje nije postojao nikakav problem. Hidžab je očigledno bh. pravosudnim institucijama već problem od gole sutkinje koja vježba pored prozora.

Novinar: Haris Ahbabović