U nastavku vam, ukoliko vam je šta promaklo ovih dana, a veoma je bitno za liječenje od koronavirusa, donosimo osnovne i sve bitnije informacije o ovom virusu.

Šta je, inače, koronavirus

Korona virusi su velika porodica virusa koji mogu izazvati bolest kod životinja ili ljudi. Kod ljudi je poznato da nekoliko korona virusa uzrokuje respiratorne infekcije, u rasponu od obične prehlade do težih bolesti kao što su Respiratorni sindrom Bliskog Istoka (MERS) i Teški akutni respiratorni sindrom (SARS). Inače, koronavirus koji je nedavno otkriven i koji se prvobitno pojavio u kinskom Wuhanu uzrokuje koronavirusnu bolest znanu kao COVID-19, prenosi portal Stetoskop.info.

Podsjećanja radi, COVID-19 je zarazna bolest koju izaziva koronavirus. Ovaj novi virus i bolest bili su nepoznati prije izbijanja epidemije u Wuhanu pred sami kraj 2019. godine. Ipak, treba dodati da se u samom izvorištu virusa, u Wuhanu, koronavirus doslovno gasi, te da se iz dana u dan smanjuje broj zaraženih osoba. Trenutno je najlošija situacija u Italiji.

Koji su to simptomi koronavirusa

Simptomi variraju od osobe do osobe, a u nešto težoj situaciji su starije osobe. Uglavnom se smrtnost oko koronavirusa najčešće odnosi na osobe koji imaju 65 godina ili više. Najčešći simptomi zaraženosti koronavirusom su: groznica, umor, suhi kašalj, a kod pacijenata se može pojaviti i glavobolja, zapušenost nosa, curenje iz nosa (iako nije toliko povezano sa koronavirusom), grlobolja i proliv. Ovi simptomi su obično blagi i počinju postepeno. Većina zaraženih (oko 80%) oporavlja se od bolesti bez posebnog liječenja. Otprilike jedna od šest osoba koje dobiju COVID-19 postaje ozbiljno bolesno i razvija poteškoće s disanjem, prenosi portal Stetoskop.info.

Stariji ljudi i oni sa osnovnim medicinskim problemima poput visokog krvnog pritiska, srčanim problemima ili dijabetesom imaju veću vjerovatnoću da razviju ozbiljnu bolesti. Osobe sa temperaturom, kašljem i otežanim disanjem treba odmah da potraže pomoć doktora, a to ćete učiniti putem telefonskih brojeva koji se nalaze na internetu za sve dijelove Bosne i Hercegovine. Ukoliko sumnjate da se zaraženi koronavirusom, nemojte samoinicijativno ići u bolnicu, nego pozovite doktora da vas pregleda kući.

Period inkubacije označava vrijeme između dolaska u kontakt sa virusom i početka simptoma bolesti. Procjena perioda inkubacije za COVID-19 kreće se od jedan do 14 dana, a najčešće oko pet do sedam dana.

Kako se prenosi koronavirus

Koronavirusom se može zaraziti od drugih koji imaju virus. Bolest se može proširiti od osobe do osobe malim kapljicama iz nosa ili usta koje se šire kada osoba sa koronavirusom kašlje, kiše ili izdahne. Ove kapljice dolaze u kontakt sa predmetima i površinama oko osobe koja kašlje/kiše. Jedan dio pacijenata se zarazi koronavirusom tako što dodiruju predmete ili površine na kojima se nalaze kapljice, a zatim dodiruju svoje oči, nos ili usta. Pacijenti se također mogu zaraziti ako udišu kapljice od osobe sa COVID-19 koja kašlja ili izdiše kapljice. Zbog toga je važno da se zadržite na više od jednog metra od osobe koja je bolesna, prenosi portal Stetoskop.info.

Dosadašnje studije sugerišu da se virus koji izaziva COVID-19 prenosi uglavnom kontaktom sa respiratornim kapljicama, a ne kroz vazduh. Glavni način na koji se bolest širi je putem respiratornih kapljica koje izbacuje neko ko kašlje. Rizik da se zarazite koronavirusom od nekoga bez ikakvih simptoma je vrlo nizak. Međutim, mnogi ljudi sa koronavirusom imaju samo blage simptome. Ovo je naročito tačno u ranim fazama bolesti. Stoga je moguće zaraziti se od nekoga ko ima, naprimjer, blagi kašalj i ne osjeća se bolesno.

Kako se zaštititi od koronavirusa

Redovno i temeljno perite ruke trljanjem ruku antisepticima na bazi alkohola ili ih perite sapunom i vodom. Pranje ruku sapunom ili upotrebom antiseptika na bazi alkohola ubijaju se virusi koji mogu biti na vašim rukama.

Održavajte najmanje metar udaljenosti između sebe i svakoga ko kašlje ili kiše. Kad neko kašlje ili kiše, iz nosa ili usta prskaju male kapljice tečnosti koje mogu sadržavati virus. Ako ste preblizu, možete udahnuti kapljice, uključujući i koronavirus, ako osoba koja kašlje ima bolest. Izbjegavajte dodirivanje očiju, nosa i usta. Rukama dodirujete mnoge površine i mogu pokupiti viruse. Jednom kada se kontaminira, ruke mogu da prenesu virus u vaše oči, nos ili usta. Odatle virus može ući u vaše tijelo i zaraziti vas.

Obavezno se pridržavajte dobre respiratorne higijene: i vi i ljudi oko vas. To znači da treba da pokrijete usta i nos savijenim laktom ili maramicom kada kašljete ili kišete. Zatim odmah odložite upotrebljenu maramicu u kantu. Kapljice šire virus. Pridržavajući se dobre respiratorne higijene, zaštitite ljude oko sebe od virusa kao što su prehlada, grip i COVID-19.

Ostanite kod kuće ako vam nije dobro. Ako imate povišenu temperaturu, kašljete i otežano dišete, potražite ljekarsku pomoć. Nacionalne i lokalne vlasti imaće najnovije informacije o situaciji o virusu lokalno. Pozovite unaprijed svog ljekara. Poziv unaprijed omogućit će vašem doktoru da vas brzo usmjeri u pravu zdravstvenu ustanovu. To će vas zaštititi i pomoći u sprječavanju širenja virusa i drugih infekcija.

Budite u toku sa najnovijim žarištima koronavirusa (gradovi ili lokaliteti gde se COVID-19 širi). Ako je moguće, izbjegavajte putovanja - posebno ako ste starija osoba ili imate dijabetes, bolesti srca ili pluća. 

Izolujte se kod kuće ako se ne osjećate dobro. Čak i sa blagim simptomima kao što su glavobolja, niska temperatura, groznice (37,3 C ili više) i blago curenje iz nosa, sve dok se ne oporavite. Ako ste u kontaktu sa drugim ljudima nosite masku da ne biste zarazili druge ljude. Izbjegavanje kontakta sa drugima i smanjite posjetu medicinskim ustanovama. Širenje virusa nastupa baš na ovakvim mjestima.

Rizik od koronavirusa i imamo li razloga za brigu

Rizik zavisi od toga gdje se nalazite - tačnije da li se tamo odvija epidemija COVID-19. Za većinu ljudi na većini lokacija rizik od zaraze koronavirusom još uvijek je nizak. Međutim, sada širom svijeta postoje gradovi (ili područja) gdje se bolest širi. Za ljude koji žive ili posjećuju ove oblasti rizik od zaraze je veći. Obavezno poštujte nacionalna ograničenja putovanja, kretanja ili velikih okupljanja. Saradnja sa naporima za suzbijanje bolesti umanjiće vaš rizik od zaraze ili širenja COVID-19. Izbijanje epidemije može se obuzdati i prenošenje zaustaviti - kao što se pokazalo u Kini i nekim drugim zemljama. Nažalost, novi izbijanja mogu brzo da se pojave. Važno je biti svestan situacije u kojoj se nalazi zemlja u koju idete ili namjeravate da odete, prenosi Stetoskop.info.

Infekcija koronavirusom je uglavnom blaga, naročito za djecu i mlade. Međutim, može izazvati ozbiljne bolesti: 1 od 5 zaraženih iziskuje bolničku njegu. Stoga je sasvim normalno da se ljudi brinu o tome kako će epidemija uticati na njih i njihove voljene. Prvo i najvažnije je redovno i temeljito pranje ruku i dobra respiratorna higijena. Drugo, budite informisani i slijedite savjete lokalnih zdravstvenih ustanova, uključujući bilo kakva ograničenja koja se postavljaju za putovanja, kretanje i okupljanja.

O koronavirusu se i dalje uči. Izgleda da se bolest češće razvija kod starijih i osoba sa hroničnim bolestima (visok krvni pritisak, bolesti srca, bolesti pluća, kancer, dijabetes i slično).

Tablete i vakcine - koliko su efikasne

Antibiotici ne djeluju protiv virusa, djeluju samo na bakterijske infekcije. COVID-19 je uzrokovan virusom, tako da antibiotici ne djeluju. Antibiotici se ne smiju koristiti kao sredstvo za prevenciju ili liječenje koronavirusa. Treba ih koristiti samo prema uputu doktora za liječenje bakterijske infekcije.

Do danas ne postoji vakcina niti poseban antivirusni lijek koji bi spriječio ili liječio koronavirus. Međutim, zaraženi bi trebalo da budu pažljivi kako bi ublažili simptome. Osobe sa ozbiljnom bolešću treba hospitalizovati. Većina pacijenata se oporavlja zahvaljujući bolničkoj njezi. Moguća vakcina i neki specifični tretmani lijekovima su pod istraživanjima. Oni se testiraju kroz klinička ispitivanja.

Nosite masku samo ako imate simptomime koronavirusa (posebno kašalj) ili njegujete nekoga ko može imati koronavirus. Jednokratna maska za lice može se koristiti samo jednom. Ako niste bolesni ili ne njegujete nekoga ko je bolestan, trošite masku. U svijetu postoji manjak maski, tako da je svaka akcija usmjerena ka tome da podstiče ljude da mudro koriste maske. Svjetska zdravstvena organizacija savetuje racionalnu upotrebu medicinskih maski kako bi se izbjeglo nepotrebno trošenje dragocenih resursa i pogrešna upotreba maski. 

Mogu li životinje prenijeti virus

Koronavirusi su velika porodica virusa i česti su kod životinja. Povremeno se ljudi zaraze ovim virusima koji se mogu proširiti na druge ljude. Naprimjer, SARS-CoV je povezan sa mačkama.

Mogući izvori koronavirusa od životinja još uvijek nisu potvrđeni. Da biste se zaštitili, izbjegavajte direktan kontakt sa životinjama i površinama u dodiru sa životinjama. Osigurajte dobre prakse bezbjednosti hrane u svakom trenutku. Sa sirovim mesom, mlijekom ili životinjskim organima postupajte pažljivo da izbjegavate kontaminaciju nekuhane hrane i izbjegavajte konzumiranje sirovih ili nekuhanih životinjskih proizvoda. Nema dokaza da su životinje ili kućni ljubimci poput mačaka i pasa zaraženi ili bi mogli da šire virus koji izaziva COVID-19.

Nije sigurno koliko dugo virus koji uzrokuje COVID-19 opstaje na površinama, ali izgleda da se ponaša kao i drugi koronavirusi. Studije sugerišu da koronavirusi (uključujući preliminarne informacije o virusu COVID-19) mogu ostati na površinama nekoliko sati ili do nekoliko dana.

Ovo može da varira u različitim uslovima (npr. vrsta površine, temperatura ili vlažnost okruženja). Ako mislite da je neka površina zaražena, očistite je jednostavnim dezinficijensom kako biste ubili virus i zaštitili sebe i druge.

Ukoliko ste zaraženi ovim virusom, ne smijete: pušiti, uzimati antibiotike ili druge lijekove na "svoju ruku" i nositi više maski za lice.

Važni brojevi za Kanton Sarajevo

Ukoliko imate neki od simptoma ili ste bili u riziku da se zarazite od koronavirusa nemojte napuštati svoj dom. Prvi korak jeste da nazovete lokalnu instituciju javnog zdravlja kako biste dobili savjet šta treba da radite ili kako bi ljekar izašao na teren i izvršio pregled u vašem domu. Samo oni pacijenti za koje ljekar na ovaj način procijeni da je neophodno da bude hospitalizovan ima opravdanje da napušta svoj dom do definisane institucije.

Kada su u pitanju domovi zdravlja u Kantonu Sarajevo, možete pozvati sljedeće brojeve ako sumnjate da ste zaraženi koronavirusom:

OJ DZ Stari Grad – telefon 033 278-624, 060 328 04 54

OJ DZ Centar – telefon 060 328 02 17

OJ DZ Novo Sarajevo – telefon 061 165 219

OJ DZ Novi Grad telefon 033 704 937, 062 274 217

OJ DZ Ilidža – telefon 062 842 265; 033 623 416 lok.227, 033 625 859

OJ DZ Hadžići – telefon 033 580 360, 033 421 247; 060 353 03 04

OJ DZ Vogošća –  telefon 033 432 518

OJ DZ Ilijaš – telefon 033 584 350, 033 584 352

OJ DZ Trnovo – telefon 033 439 047

Pripremio: Haris Ahbabović