Feminizam kao pokret je nastao u zapadnim zemljama u 19. stoljeću kao jedna od posljedica industrijske revolucije. Razvoj strojeva je počeo otklanjati potrebu za ljudskom radnom snagom, postupno uklanjajući jednu od prednosti koju su muškarci imali nad ženama što je ženama omogućilo da postanu sve značajniji dio radne snage, pogotovo za vrijeme Prvog svjetskog rata kada su zamjenjivale muškarce na frontu.

Feminizam u BiH

O feminizmu, položaju žene danas u društvu, položaju žene u Bosni i Hercegovini, te zloupotrebama feminizma danas smo razgovarali sa književnicom Indirom Kučuk - Sorguč.

"Ako govorimo sa historijskog aspekta, dokazano je da je feministička borba za prava žena bila izuzetno značajan proces. Ako govorimo o današnjoj praksi, onda se može kazati da dolazimo u poziciju u kojem određeni nevladin sektor manipulira sa određenim ženskim pravima općetino i sa onim što žena nije dobila. Žene u praksi još nisu dobile ono što trebaju i što zaslužuju. U jeziku je napravljena mala blamaža, jer kod nas ljudi koriste imenicu 'čovjek' za muškarca. Međutim, čovjek je i muškarac i žena. U suštini, već i tu imamo problem, oko imenovanja određenih zanimanja, struke, naziva i slično, gdje stoji taj jedan muško-šovinistički stav".

"Nevladini sektori su preuzeli tu ulogu, ali se ne bave njom, nego se to čini samo deklarativno kada je 8. mart i neki drugi praznici. U doba korone je, primjera radi, povećano nasilje nad ženama i o tome se sad ne vodi računa i to je novi problem. Ne bavimo se suštinom, a žena je dobila više obaveza zbog prava koje je dobila na papiru. Imamo problem što žena sada postaje mutant, a ne žena, nego mutant sastavljen od muškarca, žene, djeteta i sl. On je ustvari sada jedan mehanizam, jer je ovo društvo od nje napravilo stroj i mehanizam, tako da ona gubi tu ženstvenost. Sada više nalikuje na kiborga", kaže Indira Kučuk - Sorguč za Source.ba portal.

Balkanske predrasude i stereotipi

Na Balkanu, generalno, postoje brojne predrasude kada je u pitanju poimanje žena. Nerijetko se dešava da se na žene gleda samo kao na majke, domaćice, kuharice i slično. Prosječni balkanski čovjek i dalje gaji onaj klasični patrijarhat, sa određenim primjesama šovinizma.

"Družim se sa ljudima koji, zaista, nisu takvi i koji nemaju takve rituale. Na Balkanu imate nekoliko nijansi tog društva. Kod nas su ruralni, planinski ljudi došli u gradove, mi zapravo sada imamo problem sudara dva patrijarhalna sistema, jedan gradski i onaj koji je sa sela, ili sa planine. I u tom sudaru je jači onaj sa planine i ugrožava ovaj gradski. I sada u kućama imate tu filozofiju da se na ženu gleda tako. Podložni smo tim napadima, koji su i medijski vrlo značajni, jer se forsira da je žena podređena. Imate tu perverznu vrstu gledanja na ženu koja je svojstvena balkanskom čovjeku. Pogledajte samo kroz balkansku filmsku industriju, žena ili je seksualni objekat, ili je nekakva jadnica, radnica, bez nekih prava. Nemate prikazanu ženu kao neku intelektualku, koja normalno živi svoj život. Ti stereotipi nam postaju sastavni dio života i u tome je problem", ističe naša sagovornica.

Zloupotreba feminizma

Našu sagovornicu smo upitali da li postoje žene koje danas koriste feminizam u neke svoje interese, te da li postoje žene koje zbog feminističke ideologije mrze muškarce.

"Ne bih rekla da se tako dešava kod nas, možda se baš radi o nekim izuzecima. Naše žene, mislim, nisu ni svjesne šta je feminizam, jer nismo bile aktivne sudionice nikakvih feminističkih pokreta. Naše poznate ličnosti, koje se  kao busaju u prsa da su moderne i savremene, one ustvari nikad od svojih majki, nana i tetaka nisu imale priliku da učestvuju u bilo kojem feminističkom procesu. Tek smo u posljednjim godinama socijalizma ustanovili da to postoji i da to nešto znači. Naše žene vole muškarce, potrebni su im. Vole ih čak i ako on nije dobar i ako je ne poštuje. Još uvijek vlada taj običaj u kojem je važno da se udaš i da budeš majka, kako bi te tretirali kao ženu. Jači je taj tradicijsko-običajski segment, nego neki moderni segment", poručuje na kraju razgovora za Source.ba portal Indira Kučuk - Sorguč.

Novinar: Haris Ahbabović