A trenutno još jednu zastrašujuću epizodu nabujalih rijeka, razornih poplava i odrona proživljavaju građani kako u BiH tako i u Hrvatskoj. Vremenske prognoze pritom baš i ne nude neku utjehu jer nestabilno i kišovito vrijeme, ponegdje praćeno i jakim vjetrovima, izgledno je i idućih dana. Naprosto, priroda se ponovno razgoropadila i pokazuje svu svoju snagu. I moć. Da takva njena (sve)moćna izdanja upoznajemo sve češće, podsjeća i uvaženi atmosferski fizičar s Geofizičkog odsjeka zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Branko Grisogono u razgovoru za Večernji.hr.

Pritom odmah navodi i što možemo očekivati do kraja ove, ali i u pet idućih godina.

– Ovo vrijeme koje nas je sad zadesilo donekle je slično onome koje smo imali 2014. kada su bile velike poplave u Posavini i kada su posljedice, osim ogromnih materijalnih šteta, bili i ljudski životi kod nas u Hrvatskoj te u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Prije devet godina poplavile su Sava, Una, Vrbas, a donekle i Drava. Tada je pukla i važna brana, što je dodatno otežalo cijelu situaciju. Svi se sjećamo i evakuacija stanovništva. Nažalost, takvi se i slični ekstremni događaji mogu očekivati sve češće. A ono što je vezano za ovu 2023. jest očekivanje da će drugi dio ove godine biti natprosječno topao u većem dijelu Europe. Svjetska meteorološka organizacija predviđa između ove 2023. i 2027. nove toplinske rekorde jer smo izišli iz trostrukog La Niña efekta i vjerojatno ulazimo u El Niño efekt ili fazu. Da pojasnim, La Niña efekt je pojačano hlađenje istočnog tropskog Pacifika i to obično dovodi do blagog globalnog zahlađenja pa stoga posljednjih godina nisu bili srušeni apsolutni temperaturni rekordi. Međutim, El Niño je suprotan efekt. On dovodi do zatopljenja u istočnom tropskom Pacifiku, što obično rezultira pojačanim oborinama i blagim porastom planetarne temperature pa se očekuju i novi temperaturni rekordi u drugom dijelu ove godine, kao i u nekoliko idućih godina, kaže Branko Grisogono.

URAGANI, TAJFUNI...?

Kako se zbog svega što se s klimom događa sve češće može čuti da se i u našim krajevima mogu očekivati pojave poput tornada, uragana ili tajfuna, karakteristične za druge dijelove svijeta, on kaže: 

– Ima indikacija da naše pijavice u prosjeku postaju sve jače i počinju sve više nalikovati na tornada. U Mediteranu postoje mali uragani koji postaju sve češći. To su tzv. medicane. Najnovije spoznaje sugeriraju i duboke ciklone nad Jadranom koje je naš doktorand Petar Golem iz Zadra nazvao adricane – uzvraća Grisogono. Pritom podsjeća na to da znanstvenici iz raznih područja već dulji niz godina upozoravaju na posljedice klimatskih promjena, no ta upozorenja mnogi ipak ne shvaćaju ozbiljno i odgovorno.

– Već nekoliko desetljeća atmosferski fizičari, meteorolozi, hidrolozi, oceanografi i mnogi drugi znanstvenici upozoravaju na porast globalnog zatopljenja i ukupne energije u klimatskom sustavu. Međutim, ne postoje dobra politička volja i opći dogovor da se daljnje zagrijavanje zaista spriječi. Nisu doneseni adekvatni zakoni o klimi, a energetika je u srcu ove klimatske, a onda i etičke, socijalne i vojne krize. Radi se o čitavom sustavu istodobnih i povezanih kriza. Ovo će stoljeće najvjerojatnije biti stoljeće vode, i to zbog nedostatka pitke vode. A sad nam je, apsurdno, veliki dio svijeta pod vodom – još jednom neumorno upozorava hrvatski znanstvenik želeći da njegove i riječi njegovih kolega više ne odlaze u vjetar, već da ljudi i oni koji donose odluke osvijeste njihovo značenje i sve one moguće opasnosti koje nam prijete. I koje smo već imali prilike upoznati i osjetiti.

BRIGA ZA PRIRODU

– Primarna je, najvažnija, općeljudska komunikacija. Posebice među najvećim velesilama. Druga je po važnosti poštenija raspodjela znanja, tehnologije i obrazovanja te daljnjeg proučavanja klimatskog sustava koji je kompleksniji od ljudskog tijela. Neizmjerno je važno daljnje obrazovanje, kao i bolja briga o otpadu, konzumaciji hrane, odjeće i obuće, mudriji promet i općenito empatija među ljudima, neovisno o njihovoj rasi, vjeri, boji kože. A sve to treba biti okrunjeno brigom za prirodu jer i sad jako dobro vidimo da kada priroda pokaže svu svoju snagu, pa i onu razornu, zaključak se sam nameće, čovjek se toj njezinoj snazi teško ili gotovo nikako ne može oduprijeti.

Valja izbjeći osvetu prirode čovječanstvu, prema civilizaciji. Bilo bi dobro prirodu ne izazivati svojim postupcima i nepromišljenim ponašanjem. Trebamo živjeti u boljem skladu s prirodom nego što smo to činili do sada, poručuje svima Branko Grisogono.


(Admir O.)