Sarajevo je osamdesetih bilo kulturni, pa i kreativni  i marketinški centar bivše države. Muzika, kultura, film, televizija, u svemo ovome Sarajevo je tih godina igralo vodeću ulogu. Danas to više nije slučaj. 


- Da li smo zapeli ili se okruženje promijenilo, ekonomske prilike su se promijenile, ekonomske prilike su se promijenile, došlo je do globalizacije. Ponuda na domaćem tržištu se promijenila. Kreativnih ljudi i dalje ima, kao što je bilo 1984., ali jednostavno smo možda prilike odlučili potražiti negdje drugo. Zato što profesija možda nije cijenjena kao što je bila ranije, te smo odlučili svoj talenat ponuditi negdje drugo, gdje nas cijene malo više - kaže Sabina. 


Sarajevo ima vrlo ugledan Ekonomski fakultet, ima brojne marketinške agencije, no naša kreativna i marketinška industrija kaska za svim onim što se dešava u regionu, kada su pitanju dizajn, muzika, film i televizija? Zašto?


- Imamo odlične obrazovne ustanove kada je ekonomija u pitanju. Ja sam ponosni nekadašnji student EFSA, studirala sam u Zagrebu i Ljubljani, ali sve zavisi od novaca koji su dostupni na nekom tržištu, odnosno koliko su kompanije spremne investirati u projekte kreativne industrije i marketinšku priču. Svi mi želimo marketing, ali po koju cijenu? To je ono što razlikuje tržište BiH od tržišta zemalja u okruženju. Recimo, Hrvatska je puno bliža EU pa bolje prati neke trendove koji dolaze da zapada. Firme koje tamo rade svjesne su da je marketing je jedna od stvari koja njihovu kompaniju i njihove proizvode uzdižu na određenom tržištu.


Svijest o marketingu i marketinškim profesionalcima jako je niska u u BiH. Uvijek vrijedi ona stara narodna, marketingom se svako može baviti. ali niko ne razumije koliko zapravo treba obrazovanja u isto. Sa druge strane, ne može svako biti kreativan. Kreativnost kod nas nije nije na snazi baš nešto - smatra naša sagovornica. 



Novinar: Kenan Bešlija
Kamera i montaža: Kenan Ćemo