Tema rasprave bio je Nacrt Odluke o pristupanju izradi Urbanističkog projekta „GRBAVICA II – STROJORAD“.

Navedena rasprava, koja je i po broju prisutnih pokazala koliki je interes za ovu temu, bila bi skoro školski primjer javne rasprave koja podrazumjeva diskusiju, odnosno dijaloga između javnosi i vlasti, da nisu nedostajali predstavnici subjekata planiranja.

Subjekti planiranja u ovom slučaju su: Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo, Ministarstvo komunalne privrede i infrastrukture Kantona Sarajevo, Grad Sarajevo, Općina Novo Sarajevo, Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo, Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo, komunalna i javna komunalna preduzeća, vlasnici i korisnici zamljišta, investitori i drugi zainteresovani subjekti koji iskažu svoj interes.

Načelnik Općine Novo Sarajevo Nedžad Koldžo jučer se nije pojavio na javnoj raspravi, kao ni većina predstavnika gore navedenih institucija, osim predstavnika Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo.

Činjenica da se oni koji mogu i moraju dati odgovore na najbitnija pitanja nisu pojavili dodatno je razljutila stanovnike ove zajednice, ali i građane i iz drugih dijelova Sarajeva.

Kako je izgledala javna rasprava i koja su to „goruća“ pitanja, primjedbe i zahtjevi izrečeni navest ćemo u nastavku teksta.

Na početku su prestavnci Zavoda za planiranje predstavili Nacrt, rekli o kom tipu građevine bi bilo riječ, koje sadržaje bi sadržavati kao i informaciju da bi se tu trebalo pojaviti oko 1200 - 1300 stanovnika.

Odnos između stanovanja i komercijalno-društvenih sadržaja bio bi 40:60 da bi se, kako su naveli, mogle zadovoljiti potrebe građna koji gravitirarju tom prostoru. Elementi koji će se naći su: biblioteka, galerija, kino, banka, pošta, ambulanta većeg kapaciteta, obdanište,...

Na opasku građana da li bi tu bilo riječ o privatnim ili javnim ambulantama, obdaništima predstavnici Zavoda za planiranje su se ogradili da oni s tim nemaju ništa i da je njihov dio posla da predlože, odnosno isplaniraju ono što je sa aspekta stuke i zakonom propisano.

Međutim, građani insistiraju na tome da i Zavod uslovi investitora da se planira prema zahtjevima građana.

„Javna rasprava zahtjeva raspravu, a ne da se drže monolozi“, bio je zahtjev prisutnih, nakon čega je uslijedilo predstavljanje građana, izlaganje njihovih viđenja Nacrta i traženja odgovora, iako u većini slučajeva bezuspješno, jer prisutni ili nisu bili spremni ili nisu nadležni za odgovore na pitanja koja su postavljana. 

Najviše su se problematizirala sljedeća pitanja:

Zbog čega nije prisutan načelnik Općine Novo Sarajevo Nedžad Koldžo koji je predlagač Javne rasprave kao ni investitor? Šta je sa poslovno-društvenim objektima i u čijem će vlasništvu biti, privatnom ili javnom, šta je sa problemom odvijanja saobraćaja i zelenih površina, ko brine o kvaliteti života,...

Šta je sa planom iz 2005/2006. godine po kome je bilo navedeno da će biti izgrađeno od 18.000 do 19.000 kvadratnih metara u okviru navedenog objekta, a sada se predlaže oko 90.000 kvadratnih metara?.... 

Šta je to javni interes i ko o njemu odlučuje

Na javnoj raspravi većina prisutnih postavila je pitanje koji je to javni interes i kada je taj javni interes utvrđen. Nepoznanica je, kažu, ko je i kada od javnosti pitan o potrebama zajednice, uz opaske kako sve navodi na sumnju da se u ovom slučaju u prvi plan stavlja samo interes investitora.

"Nacrtom je navedeno da je javni interes lokalne zajednice postojanje hotela, šoping centra, biblioteke,... ne znam koji šoping centar kada ih u krugu od 800 metara imamo pet, od toga su dva poluprazna, obdaništa - hajde da ne budemo naivni, investitor će predložiti Kantonu i Općini obdanište, a oni će reći nemamo para i tu će se sva priča završiti“, rekao je Nedim Muhedinović, dodajući kako u blizini imaju već tri obdaništa koja su srušena, a za 25 godina još uvijek nisu obnovljena.


Manipulisanje sa spratnošću i visinom zgrade

Problem je, naveli su prisutni građani, što postoji razlika između spratnosti i visine zgade, te se veoma često manipuliše sa ovim činjenicama što dovodi do toga da zgrade u gradu nepredviđeno „narastu“.

Većina ih strahuje da će Grbavica II doživljeti sudbinu Stupa i postati “nova Tibra” gdje je, umjesto planiranih osam, izgrađeno 15 spratova.

Umjesto „betonskih grdosija“ zahtjevaju da se Općina zauzme za izgradnju i uređenje zelenih površina.

Osim toga, sinoć prisutni građani izrazili su i zabirnutnost u pogledu parking mjesta i propusnosti saobraćajnica koje su važne ne samo za ovo i okolna naselja, već i za cijeli grad.

„Kolika je propusnost saobraćajnica? Kuda će sva ta kola proći, kojih će izgradnjom biti značajno više? Haram bilo onome ko to dozvoli. Kada se zgrada kod Hitne napravi, nekome će zatrebati hitna pomoć pa kako misle da će kola hitne proći, ako ona sada već ne mogu normalno proći. Pri tome, kada se završi ona zgrada (Sarajevo Tower) i kada generira saobraćaj koji će generirati bit će skoro pa nemoguće odvijanje saobraćaja“, upozorio je Muhedinović, sa čim se složila većina sugrađana u svojim narednim zahtjevima i izlaganjima.

Dodao je kako im ova zgrada od 22 sprata tu apsolutno ne treba.

Stariji stanovnici ovog naselja podsjetili su kako je sporni dio naselja bio predviđen isključivo za stambenu gradnju, nikako za poslovnu.

„Ne mislim da je iko ovdje protiv gradnje, ali do sedam spratova sa podzemnom gradnjom“, bio je zaključak koji se uglavnom provlačio u izlaganjima, jer su „kako kažu“ svjesni da investitor ima svoja prava. S druge strane, naglašavaju da i oni kao građani i vlasnici svojih stanova također imaju pravo u odlučivanju, naročito kada je riječ o općinskom dijelu zemljišta.


Čuveni sarajevski problemi: Nemogućnost protoka vazduha zbog visokih zgrada i nedostatak zelenih površina

Anes Podić iz Eko akcije navodi da je krajnje vrijeme da se građani u što većem broju počnu odazivati na javne rasprave, jer su uništavanje rijeka i zelenih površina uzeli maha. Kako je naveo prema Urbanističkom planu koji važi od 1990. godine predviđeno je da zelenih površina u gradu , po glavi stanovnika ima 47 kvadratnih metara, a u ovom trenutku ih je svega devet kvadratnih metara po glavi stanovnika, čemu je, kako smatra Anes, doprinio i način na koji nastaju i prolaze ovakvi planovi. 

"Kada dođe investitor on iskaže svoje želje, a onda nastupaju općinski čelnici, Zavod za planiranje koji su tu da mu ispune želje".

U svom izlaganju Podić navodi nužnost da se predvidi i izmještanje postojeće benzinske pumpe, koja je u Nacrtu zadržana, zbog njenog izuzetno štetnog utjecaja po zdravlje stanovnike, a naročito djece, što su, kako je naveo, pokazala brojna istraživanja rađena u svijetu tokom posljednje dvije decenije.


Riječ-dvije i o investitoru

Anesa Karaselimović, diplomirani pravnik i stanovnik Grbavice II govori kako ne želi da da se svi busaju u prsa kako vole Sarajevo, a od grada prave ruglo.

Spočitala je to što se firma Willson d.o.o navodi kao većinski vlasnik, a da se s druge strane nije navelo i uputilo građane koja je površina vlasništva Wilsona, koje godine je postala vlasnik.

Prijedlog ove gospođe koji je većina pozdravila je da ono što se treba graditi izgradi samo u onom obuhvatu nad kojim investitor Wilson d.o.o. ima vlasništvo, a ono što je u državnom vlasništvu nad kojim pravo raspolaganja ima Općina Novo Sarajevo pretvori u zelenu površinu, a nikako da Općina proda i ostatak zemljišta pa da investitor gradi samo po svom nahođenju.

Nikola Đurić, također stanovnik ovog naselja, napisao je svoje primjedbe koje će, kaže, u pismenom obliku predati svim nadležnim institucijama.

On je, između ostalog pitao, ko je i na osnovu čega utvrdio potrebe tržišta, da li je firma Wilson jedina koja je utvrdila potrebe tržišta, a naglasio je i da je građanima nepoznata stvarna uloga Zavoda za planiranje i razvoja Kantona Sarajeva.

Osim toga, svi su se pitali i zbog čega insistiranje na novim stambenim jedinicama, ako se uzme u obzir da je prema prema popisu iz 2013. godine na području Općine Novo Sarajevo zabilježeno 4.500 praznih stanova.

Alma Midžić je ispred Udruženja Crvena posavjetovala prisutne da oni kao građani trebaju da koriste mehanizme direktnog učešća kojima Mjesna zajednica kao takva propisuje, a to su, između ostalih, potpisati građansku inicijativu i referendum.

Također, dodala je kako svjedočimo da se javne rasprave koje se tiču izmjena prostorno-planske dokumentacije uglavnom sprovode samo zarad zadovoljenja formalnosti.


Primjedbe, ideje i zahtjevi, dobre i loše strane koje se vide u projektu mogu se dostaviti do 31. jula, na šta su se prisutni također žalili, jer je to kratak rok, ako se uzme u obzir da je vrijeme godišnjih odmora te da vjerovatno većina ljudi nije ni znala za javnu raspravu.




(Lejla Trle)