U fudbalskoj historiji 20. april 2021. će ostati zabilježen kao dan kada je odbranjen evropski fudbal, dan kada je bogati nisu uspjeli da nadvladaju siromašne, dan kada je projekat evropske fudbalske Superlige propao. Barem zasad.

Jer, oni najmoćniji i najbogatiji čelnici, sadašnji ili oni koji tek treba da sjednu u fotelje, Reala, Milana, Manchester Uniteda, Liverpoola, Manchester Cityja, Barcelone, Juventusa i drugih giganata... nikada neće odustati od ideje da se formira Superliga. Da se odvoje najbogatiji i najutjecajniji klubovi od ostatka svijeta, u ovom slučaju konkretno Evrope, ideja koja aktivno živi već više od 20 godina, ako ne i duže, samo što se o njoj nije toliko pričalo. 

Nije UEFA svojim potezima u posljednjih 20ak godina oduševljavala fudbalsku javnost, pravili su ozbiljne greške, kvalitet suđenja u evropskih takmičenjima bio je i ostao često upitan, nisu uveli strožije zakone kada su u pitanju finansijska poslovanja klubova koji za pojačanja mogu izdvojiti stotine miliona eura, a posljednji veliki potez - uvođenje VAR-a, u mnogo slučajeva (pogotovo u Engleskoj gdje se svaki gol, ofsajd, faul... vaga po nekoliko minuta) pokazalo se kao dosta neuvježban potez i već se sad pola Evrope žali na način na koji se VAR koristi.

Nikad im nije dosta

Ipak, odvajali bogate od siromašnih nisu nikada, nisu pravili jednu moćnu elitu od 20ak klubova (iako ona realno postoji) kojima oni manji ne mogu ni prići. Jer, da je takav slučaj, ne bi, ne tako davno, Crvena zvezda "nokautirala" Liverpoola na Marakani, niti bi Dinamo pregazio moćni Tottenham na Maksimiru. Da ne govorimo o velikim novčanim nagrada koje dobiju i veliki i mali kubovi, a gdje UEFA definitivno ne štedi novac koji bi trebao i morao u budućnosti biti još veći.

Na žalost, ni to onim najbogatijima nije dovoljno. Oni malo bolji fudbalski i ekonomski analitičari mogli su lako pogoditi da će se baš u sezoni 2020/21. desiti ovako nešto i da će fudbalski milijarderi krenuti u akciju osnivanja Superlige.

Okidač je bila pandemija korona virusa, koja je slomila svjetsku ekonomiju i samim tim i bogati evropski fudbal dovela u tešku poziciju jer sa praznim stadionima i uz lanjske prekide sezona širom Evrope, te gubljenja već dogovorenih TV prava, svi, pa i oni najbogatiji klubovi izgubili su stotine milione eura i pali u dugove u kojima se već ranije duboko zaglavili. 

U međuvremenu sve su to pažljivo pratili iz američke JP Morgan banke s Wall Streeta koja je za klubove osnivače pripremila 3,5 milijarde eura kako bi ih izvukli iz krize. Jer, finansijska "krvna slika" potencijalnih članova Superlige je jako loša.

Dovoljno je spomenuti dug Tottenhama od nevjerovatnih dvije milijarde eura, pa onda idemo dalje preko Manchester Uniteda, Reala, Barcelone koja je na ivici bankrota prema nekim izvještajima, a da ne govorimo o velikanima Interu i Milanu, čija je budućnost (pogotovo Interova s nestabilnih kineskim vlasnicima) neizvjesna kada je evropski nivo u pitanju, a do prije desetak i više godina ta dva kluba su gazila sve po Evropi.

Onda nije čudno što su baš Milan i Inter čekali do zadnjeg časa da istupe iz projekta Superlige u kojem su do trenutka pisanja ovog teksta ostali još samo Juventus, klub koji je, pogotovo u Italiji, više poznatiji po kontroverzama i namještanju mečeva nego po evropskim uspjesima, te Real čiji je čovjek Perez jedan od glavnih zagovornika Superlige i Barcelona.

Najzaduženiji klub, Tottenham, među prvima je istupio iz projekta, ali s obzirom na ogroman pritisak engleske javnosti i navijača, koji su u Londonu, Manchesteru i Liverpoolu bijesni izašli na ulice, i koji tamo igraju posebnu ulogu i dio su snažne tradicije u Engleskoj, kolijevci fudbala, onda je ovako nešto bilo i očekivano. 

Podsjetimo, iz projekta Superlige još jučer su istupili Manchester City, Arsenal, Liverpool, Manchester United, Tottenham, Chelsea i Atletico, da bi im se danas pridružili Inter i Milan, čiji navijači zbog ovog poteza pridruživanja projektu ozbiljno zaprijetili svojim klubovima da ih neće bodriti s tribina San Sira, kada se navijači vrate na stadione, te su zatražili izvinjenje od svojih omiljenih klubova.

Inače, Milan i Inter danas su se obratili saopštenjima.

"Prihvatili smo poziv za učestvovanje u Superligi s istinskom namjerom da fudbalskim zaljubljenicima omogućimo najbolje moguće takmičenje. Međutim, zabrinutost navijača jasno je izražena širom svijeta i Milan mora poštovati glas onih koji vole ovaj prekrasan sport, dio je poruka iz Milana, dok su iz redova njihovog gradskog rivala poručili:

"Potvrđujemo da više nismo dio projekta Superlige. Uvijek želimo navijačima pružiti najbolje fudbalsko iskustvo, a inovativnost i inkluzivnost dio su naše srži od osnivanja kluba".

Sve u svemu, jasno je da sigurno ove, ali i naredne godine, od ideje osnivanja Superlige neće biti ništa. Klubovi koji grcaju u dugovima i koji su spas vidjeli u američkim dolarima neće ga još neko vrijeme ugledati, morat će pronaći rješenja da saniraju svoje finansijske probleme, a prije svega morat će prestati bacati milione na fudbalere i precjenjivati svako pojačanje koje dovedu.

Posebna priča u svemu je prvi čovjek Stare dame, Andrea Agnelli, glavni ideolog Superlige, čiji posljednji današnji komentar može da se tumači na više načina, mada je jasno da je jedan od najkoontroverznijih fudbalskih radnika, koji je svojevremeno direktno povezivan sa skandalom u Seriji A, Calciopolijem, stekao veliki broj neprijatelja kojih je imao i onako previše.

- U zadnja 24 sata mi telefon ne prestaje zvoniti. Ne mogu vam ni nabrojati koliko klubova me zvalo i pitalo šta trebaju napraviti kako bi ušli u Superligu, izjavio je Agneli.

O ideji osnivanja Superlige, i propasti iste unutar posljednja 24 sata, razgovarali smo i s bh. trenerima, koji su, očekivano, bili protiv tog projekta.

Buđenje za UEFA-u

Šef struke Veleža, Feđa Dudić, ističe "kako će fudbal uvijek biti sport koji se izdvaja od drugih po tome što autsajder često može da pobijedi favorita", i da bi ta draž nestala kada bi veliki klubovi odvojili od malih.

- Pokretanje Superlige bio bi veliki udarac za fudbal, i ja sam baš nedavno negdje izjavio da od tog projekta neće biti ništa.  Čim su veliki klubovi počeli odustajati, nije više to to. Superliga bez Engleza nema smisla, Nijemci su odmah rekli da ostaju pri svom takmičenju, Francuzi isto tako. To su tri velike lige. U Španiji je već odustao Atletico, još ako istupi i Barcelona, koga će zvati da im igra? Real Sociedada? Čisto sumnjam. I da se oformi sutra takvo nešto ne znam da li će to biti previše zanimljivo. Na kraju krajeva, možda je sve ovo bio i dobar marketinški trik kako bi bogati od UEFA-e izvukli još već novčane nagrade, rekao je Dudić za Source.

Njegov kolega na klupi Slobode, Mladen Žižović, smatra "kako je razum prevladao ovog puta, ali da će ideja i dalje biti tu".

- Očito je mnogo više minusa nego pluseva vezano za ovo takmičenje. Jer, taj krug najbogatijih klubova bi se zaključao u jednu svoju "državu" kojoj teško ko uspio da priđe, pogotovo klubovi iz ostatka Evrope koji daju veliki broj svojih talentovanih igrača tim klubovima u vrhu. Možda nas nekad čeka to u budućnosti, ali sad teško. Jedno je jasno, tu dobit vide samo vlasnici klubova, ne gledaju ni na šta drugo osim na novac. Ne biraju sredstva. Loš bi uticaj to imalo na nacionalne lige, na reprezentacije, navijači su se pobunili širom Evrope. Nije dobro nikako ako se to pokrene, smatra Žižović.

- Nijemci su gledali interes cijele svoje društvene zajednice i zato su odmah odbili Superligu. Danas , na žalost, ne gleda interes zajednice,  nego samo pojedinca. Fudbal je globalni sport koji povezuje ljude, sport kojeg igraju svi. Ovo je u neku ruku i dobro jer će se sada i UEFA malo probuditi vezano za manje lige u Evropi, koje će možda sada dobiti malo veće finansijske bonuse kako bi bili stabilniji pogotovo klubovi koji izbore neko od UEFA takmičenja. Jer, od toga i mi živimo realno. Ipak, UEFA ima monopol, a sad je dobila konkurenciju u tom projektu Superlige i morat će malo popraviti pristup prema klubovima, rekao je Žižović za Source.

Koliko je projekat Superlige uzdrmao evropski fudbal i UEFA-u govori i informacija da bi, kako javlja Gazzetta dello Sport, novi format UEFA Lige šampiona mogao početi i prije 2024. kada je inače najavljen. 

Podsjetimo, nova Liga šampiona imat će 36 klubova, četiri više nego aktuelna, te će se igrati više utakmica i klubovi će zarađivati više novca.


NOVINAR: Mirza Kadić.