Na Izvještaju je iz perspektive Odbora za zaštitu potrošača radila i hrvatska evroparlamentarka Biljana Borzan.

“Proizvodnja odjeće se od 2000. do 2015. godine udvostručila, a trajnost proizvoda se smanjila za trećinu. To je, između ostalog, dovelo do toga da se godišnje odbaci nevjerovatnih 11 kg odeće po osobi, a odjevni predmeti se nose u prosjeku svega 7-8 puta”, rekla je Borzan.

“Takva situacija je neodrživa i EU pokreće niz inicijativa kako bi se smanjila potrošnja. Između ostalog, Izvještaj poziva na uvođenje digitalne deklaracije preko koje ćemo lako saznati relevantne podatke o proizvodu: na primjer gdje je i kada je napravljen, od kojih materijala i može li se reciklirati”, dodala je.

Izveštaj poziva na zabranu spaljivanja neprodate i vraćene tekstilne robe na nivou Unije. Do sada su velike količine viška i zalihe koje se ne mogu prodati, kao i povraćaji, dovodili do uništavanja potpuno upotrebljivih tekstilnih proizvoda.

“Trenutno se u okviru novih pravila o ekodizajnu pregovara zabrana uništavanja neprodate robe. Brendovi koji se povezuju s takvom praksom su H&M i Zara, kao i Amazon radi porasta online trgovine, ali i luksuzni brendovi poput Burberrya kako bi zadržali visoke cijene svojih proizvoda. Prema nekim procjenama samo u Njemačkoj se godišnje uništi neprodate robe u vrijednosti sedam milijardi eura”, kaže Borzan.

Borzan objašnjava da zbog “fast food” načina funkcionisanja modne industrije i do 35 posto globalne mikroplastike ispuštene u okeane potiče iz sintetičkih tekstilnih proizvoda, a između 200.000 i 500.000 tona svake godine uđe u globalnu morsku okolinu.

(Erna H.)