Osuđeni su dužni žrtvi isplatiti 26.500 KM. Bez obzira što se radi o prvostepenoj presudi, činjenica da je Sud odlučio žrtvi osigurati naknadu štete je svojevrstan presedan u našem pravosuđu, te može predstavljati prekretnicu u nadolazećim procesima.

„Epilog ovog slučaja bi mogao da znači mnogo u smislu da bi to mogao biti i drugim sudskim vijećima jedan putokaz“, tvrdi advokatica žrtve Nedžla Šehić.

Iako je ovaj slučaj okarakterisan kao presedan, postojeće zakonske odredbe su od ranije omogućavale sličan epilog sudskih procesa, ali se te mogućnosti nisu koristile.

„Sud kad utvrdi visinu imovinsko-pravnog ili odštetnog zahtjeva je obavezan dosuditi taj zahtjev, međutim praksa sudija je bila nažalost takva da su 99,9 posto upućivali na parnicu“, tvrdi advokat Senad Kreho.

Sudska praksa bi se ovim slučajem mogla promijeniti, ali ne postoji mehanizam koji bi oštećenima garantovao isplatu naknade za štetu.

„Obavezani su optuženi da plate oštećenoj taj iznos. Ukoliko te osobe nemaju imovine, presuda se ne može izvršiti“, objašnjava Kreho.

Čelnici Republike Srpske kao datum osnivanja ovog bh. entiteta uzimaju 9. januar '92. godine, pa je samim tim logično da je današnja Republika Srpska pravna nasljednica istoimene teritorijalne jedinice koja je egzistirala za vrijeme rata u BiH, a samim tim je i prava adresa za upućivanje tužbi za pretrpljenu štetu za koju je odgovorna tadašnja Vojska Republike Srpske.

Spekuliše se da ukupna potraživanja za pretrpljenu nematerijalnu štetu, a koja su adresirana na entitet Republiku Srpsku, iznose pola milijarde maraka. Koje bi posljedice za sadašnji entitet imala promjena sudske prakse i određivanje naknade materijalne i nematerijalne štete pričinjene od strane Vojske Republike Srpske?

„Obaveze po osnovu ratne štete oni su odložili. Donijeli su zakon i odložili izvršenje tih obaveza. Oni njih navodno priznaju, a odložili su za 20 godina izvršenje tih presuda i na taj način su izigrali suštinu instituta nadoknade štete. Entitet koji je nastao na genocidu, od njih ne možeš očekivati neko moralno postupanje“, tvrdi Sakib Softić, bivši zastupnik BiH u procesu pred Međunarodnim sudom pravde

Dakle, ono što je okarakterisano kao presedan u konačnici, u praksi, ne mora značiti ništa jer ni osuđeni ratni zločinci, a ni entitet u čije ime su zločine pravili, neće žrtvama nadoknaditi niti djelić onoga za šta su odgovorni.

Novinar: Nedim Pobrić
Snimatelj i montažer: Ermin Ljumić