Taj trend pada cijena nafte neće omesti trend rasta ili zadržavanja visokih cijena prehrambenih proizvoda na policama bh. trgovina. Analiza stranice Oilprice.com pokazuje da cijene nafte i cijene prehrambenih proizvoda na svjetskom tržištu padaju i rastu istovremeno. Međutim, ono što se po pravilu odnosi na svjetsko tržište ne važi i za tržište BiH.

Domaćim trgovcima je rast cijena nafte ili električne energije sasvim dovoljan izgovor za podizanje cijena životnih namirnica. S druge strane, cijene goriva su najniže u posljednjih desetak godina, a najavama pada cijena životnih namirnica ni traga. Trgovci to pravdaju „sistemom slobodnog formiranja cijena“.

Ta sloboda im je omogućila da visoke cijene goriva u 2012. godini, koje su rasle do 2.60 KM po litru, iskoriste da cijenu kilograma hljeba povise na 2.47 KM, mlijeka na 1.49 KM, riže na 3.66 KM, šećera na 1.79 KM, ulja na 3.25 KM, a maslaca 3.99 KM. U narednim godinama su cijene goriva padale, a cijene prehrambenih proizvoda su stagnirale ili rasle. To direktno utiče na ogroman rast profita distributera i trgovaca prehrambenim proizvodima.

Podaci Agencije za statistiku BiH govore da, uprkos padu cijena nafte koji je započeo još u decembru 2015. godine, cijene hrane i bezalkoholnih napitaka su u tom mjesecu porasle za 0.4 posto u odnosu na novembar. 

Kako bi što jednostavnije predstavili koliko cijene nafte (ne) utiču na cijene hrane u BiH, barem kada je pojeftinjenje prehrambenih namirnica u pitanju, napravit ćemo poređenje cijena iz 2012. i decembra 2015. godine.

U novembru 2012. godine je cijena benzina iznosila 2.35 KM po litru, a dizela 2.50 KM po litru. U decembru 2015. su te cijene bilo značajno niže, a iznosile su 2.15 KM po litru kada je benzin u pitanju i 2.10 KM po litru kada je dizel u pitanju. Trenutno su cijene benzina 1.81 KM po litru, a dizela 1.76 KM po litru!

Vratimo se na novembar 2012. godine, kada ste kilogram hljeba mogli kupiti za 2.25 KM, dok je ta cijena u decembru 2015., uprkos većem padu cijena nafte, bila tek pet feninga niža. Cijena mlijeka je niža za „čitavih“ osam feninga, a jaja za sedam feninga. Trend promjene cijene putera je imao zanimljiv smjer. Kilogram putera je 2012. iznosio 16.20 KM, a u decembru 2015. je bio jednu KM skuplji. 

Ako uzmemo u obzir da je cijena benzina danas za 54 feninga niža u odnosu na cijenu iz novembra 2012. godine, te da je cijena dizela za čak 74 feninga niža u odnosu na pomenuti mjesec 2012. godine, evidentno je da cijene prehrambenih proizvoda baš nisu pratile trend pada cijena goriva. Bitno je i napomenuti da je prosječna neto plaća u novembru 2012. godine u BiH iznosila 832 KM, dok je u novembru 2015. godine prosječna plaća bila niža za šest KM.

Istovremeno su i cijene gradskog prijevoza i taksi prijevoza više za 0.4 KM po kilometru u odnosu na novembar 2012. godine, iako su, kako smo ranije naveli, cijene goriva znatno niže. Kada su pojeftinjenja u pitanju, isto je najavljeno iz kompanije Centrotrans za sarajevske gradske linije. Tako će autobuska karta na relaciji Vijećnica – Dobrinja i za liniju ka Vogošći biti jeftinija za 10 feninga. 

„Centrotrans Istočno Sarajevo će sniziti svoje cijene oko 20 posto u gradskom saobraćaju, pa će karte koje su bile dvije i 1.8 KM sada koštati 1.5 KM, dok će karte od 1.5 sada koštati jednu KM“, izjavio je Momčilo Sladoje, direktor navedene kompanije.

Čelnici GRAS-a ne namjeravaju sniziti cijene svojih usluga, pravdajući to tvrdnjom da cijene nisu ni povećavali od 2005. godine.

Čelnici taksi prijevoznika s teritorija našeg glavnog grada također nisu bili voljni prognozirati da li će niže cijene goriva rezultirati nižim cijenama njihovih usluga, pravdajući to komplikovanijim procedurom formiranja cijena i nepovoljnim zakonskim rješenjima. Međutim, rast cijena goriva im je svojevremeno bio sasvim dovoljan izgovor za povećanje cijena njihovih usluga.

„Kod nas, nažalost, ne postoji nikakva osjetljivost trgovaca i proizvođača i taj nedostatak je doveo do ovakve situacije. Kada uđete u trgovinu i nešto kupujete, zaista se ne može primijetiti da postoji bilo kakav pad cijena, niti je bilo ko od trgovaca izašao i obrazložio pad cijena time što su cijene energenata pale. U većini proizvoda u cijeni koštanja troškovi energije se kreću od 10 do 70 posto. Kada je gradski prijevoz i taksi prijevoz u pitanju, niko nije smanjio cijenu, a cijena te usluge skoro 70 posto zavisi od cijene energenta“, izjavila je za Source.ba portal Gordana Bulić, predsjednica Kluba potrošača Tuzla i član Saveza udruženja potrošača BiH.

Naša sagovornica tvrdi kako udruženja potrošača nemaju mogućnost da utiču na tu praksu, ali da tu moć u svojim rukama imaju kupci.

„Mi imamo praksu slobodnog formiranja cijena i proizvođači i trgovci formiraju cijene s ciljem sticanja dodatnog profita. Savjetujemo potrošačima da kupuju proizvode tamo na mjestima na kojima postoje sniženja i svaka niža cijena je dobrodošla. Samo na taj način možemo natjerati trgovce da zbog konkurencijske borbe spuste cijene“, tvrdi Gordana Bulić.

Tu dolazimo do nove pogodnosti za trgovce, a to je nepostojanje ozbiljne konkurencije na tržištu, barem kada su veći trgovački lanci u pitanju. Priča se svodi na dva velika trgovačka lanca, koji dominiraju tržištem, dok je situacija, poređenja radi, u Hrvatskoj mnogo povoljnija, s obzirom da tamošnje tržište dijeli desetak velikih trgovačkih lanaca.

(Nedim Pobrić)