Ukupno je 13 osoba uhapšeno u okviru ove akcije i svi su predati u nadležnost Tužilaštva BiH, pod čijim nadzorom je i sprovedena akcija suzbijanja nelegalne trgovine određenim vrstama goriva, koja je trajala od 15. jula prošle godine.

Radovanović i Straživuk su tokom 2015. godine putem firme „Lider Oil“ naručivali, organizovali prijevoz, carinjenje, skladištenje, distribuciju i plasman baznog ulja uvezenog iz Italije i Srbije. Josip Skoko je trebao osigurati fiktivnu firmu koja bi legalno uvozila bazno ulje. On je to i uradio, a bazno ulje se putem firme „Tehnošped“ prevozilo do  benzinskih pumpi „Agrovoće“  i „Reunion“ u Kozarcu, Modriči, Zenici, Zvorniku i Milićima.

Ljuban Stošljević je putem drugog privrednog društva pružao usluge prijevoza organizatorima grupe. On je prevozio bazno ulje u BiH, da bi nakon toga, prema nalogu organizatora i uz falsificiranu prateću dokumentaciju, prevozio na benzinske pumpe. Na benzinskim stanicama ovo ulje je prodavano kao eurodizel.

Dragan Milovanović je tokom 2015. godine u više navrata kupovao bazno ulje i prodavao ga na svojim benzinskim pumpama „Agrovoće“. Mirsad Okić je uglavnom vozio kamione sa kojima je prevoženo bazno ulje.

„Osumnjičeni su pod istragom zbog organizovanog uvoza baznog ulja, kojem su nakon toga dodavali aditive i prodavali kao eurodizel, iako taj proizvod nije zadovoljavao tehničke norme dizel goriva ni ekološke standarde. Time su vlasnicima automobila pričinili štetu na vozilima, a prouzrokovali su i ekološko zagađenje“, saopćeno je iz Tužilaštva BiH.

Istragom je utvrđeno da su uvozom baznog ulja, na koje se ne plaćaju porezi i akcize, pripadnici organizovane kriminalne grupe ostvarili nezakonitu imovinsku korist od 30.000 KM samo po jednoj cisterni goriva. Ukupna šteta će tek naknadno biti utvrđena.

Portparol Uprave za indirektno oporezivanje  BiH Ratko Kovačević rekao je da će UIO utvrditi koja količina baznog ulja je nezakonito prodavana kao eurodizel, kako bi bile plaćene dažbine od 0,55 KM po litru derivata. Kovačević je rekao da je Uprava po zahtjevu MUP-a Republike Srpske izdala naloge za kontrolu dva obveznika iz Banja Luke koji imaju prodajna mjesta u više gradova u BiH.

„UIO će kontrolisati obveznike zbog uvoza baznih ulja i njihove upotrebe, odnosno trebalo bi da bude utvrđeno da li je određena količina prodavana kao dizel gorivo“, rekao je Kovačević, koji nije naveo o kojim obveznicima je riječ.

On je napomenuo da je prodaja baznih ulja kao dizel goriva suprotna zakonu i dodao da će biti uvrđeno koliko je oštećen budžet BiH. On je naglasio da su u prošloj i ovoj godini počele kontrole svih obveznika koji se bave uvozom baznih ulja i biodizela, jer je povećan uvoz ovih derivata.

„Do sada je sačinjeno 40 izvještaja, a UIO će do kraja ovog mjeseca imati konkretne podatke“, rekao je Kovačević.

Siniša Straživuk je od ranije poznat policiji po činjenju krivičnih djela. Tokom 2011. godine privođen je zbog sumnje da je učestvovao u pljački 1.035.230 KM iz Komercijalne banke u Gospodskoj ulici u centru Banja Luke. Međutim, sud je odbio da potvrdi optužnicu protiv njega zbog nedostatka dokaza. U konačnici su zbog ove pljačke na 14 godina osuđeni Banjalučanin Aljoša Galić i Milan Reljić. Godinu dana ranije je Straživuk priveden nakon prijetnji jednom banjalučkom inspektoru iz Odjela za krvne delikte, a poznat je i po izvršenju drugih teških krivičnih djela. 

Straživuk je u prošlosti označavan kao dio kriminalne grupe predvođene Ljubanom Ećimom. Tačnije, Straživuk je bio dio Ećimove jedinice tokom ratnih sukoba u BiH, jedinice kojoj se pripisuju brojni ratni zločini. Ećim je bivši zamjenik načelnika Centra državne bezbjednosti RS – Banja Luka, koji je nakon smjene uspješno uplovio u kriminalne vode.



Ljuban Ećim bio je blizak saradnik Milorada Lukovića Legije i kum Željka Ražnatovića Arkana. Ećim je 1997. godine, nakon dolaska Biljane Plavšić na vlast, otpušten iz DB-a. Protiv Ećima je u to vrijeme podignuto šest krivičnih prijava za šverc visokotarifnom robom i za prisluškivanje Biljane Plavšić. U strahu od hapšenja, Ećim je pobjegao u Beograd gdje se sklonio kod Arkana i Legije. Prema nezvaničnim informacijama,  Ećim je bio drugi čovjek u Arkanovoj organizaciji, zadužen za bezbjednost. Evropska unija je 1. jula 2003. godine stavila Ećima na crnu listu zbog sumnje da se nalazi u mreži podrške osumnjičenima za ratne zločine te mu je zabranjen ulazak na teritorije EU. Ećim je tada označen kao jedan od ključnih pojedinaca uključenih za sakupljanje novca za Radovana Karadžića kroz mrežu SDS-a. Nekoliko mjeseci kasnije, tačnije 9. februara 2004. godine, i američka vlada stavila je Ećima na crnu listu pod sumnjom da se nalazi u mreži podrške Radovana Karadžića. Američka vlada je tada zamrzla Ećimovu imovinu te blokirala njegove račune i zabranila ulazak u SAD. Njegovo ime nalazi se i na haškoj optužnici protiv ratnog ministra policije RS-a Miće Stanišića, gdje je označen kao jedan od učesnika „zajedničkog zločinačkog poduhvata“ agresije na BiH.

(Nedim Pobrić)