U toku je i kampanja "Nemoj glasati, biraj" koju je pokrenuo Međunarodni republikanski instit, a koja je namjenjena mladima. O kampanji #nemojglasatibiraj, lokalnim izborima, izlasku mladih na glasanje za Source.ba govorio je Mirza Rastoder, jedan od kreatora ove kampanje.

- U kreiranje kampanje #NemojGlasati učestovavali su mladi iz 20 općina/gradova širom BiH (Sarajevo, Stolac, Drvar, Breza, Visoko, Zenica, Tuzla, Široki Brijeg, Brčko, Banja Luka, Gornji Vakuf – Uskoplje, Sanski Most, Jajce, Kotor Varoš, Prijedor, Mostar, Cazin,Banovici, Gradiška, Čelinac).  U septembru, dok je epidemiološka situacija to dozvoljavala svi smo zajedno sjeli i složili se oko jedne stvari: Glasati je pravo bitno. Zašto kažem da smo se svi složili? U sali su sjedili mirovni aktivisti, mladi iz nevladinog sektora, mladi političari, I kao što možete predpostaviti oko dosta tema se nikada ne bi složili, ali sve govorimo jednim glasom kada kažemo nemojte samo glasati, ovaj put birajte - kaže Mirza, te dodaje da kampanjom mobilizacije mladih glasača „Nemoj glasat'“, koja ironičnim naslovom, upozorava mlade ljude šta će se dogoditi ukoliko ne izađu na izbore, uz podršku Međunarodnog republikanskog instituta, kreirana je poruka koja traži od nove generacije da razmisli o pristupu u načinu donošenja odluke kome dati svoj glas.

Također, on naglašava da je kampanja koristila isključivo vizuale kojima je poslala niz jakih poruka. S obzirom da je kampanja fokusirana na društvene mreže, te targetira većinom mlade ljude, očekivanja su i više nego opravdana. 

- Iz Doboja nam je neko poslao sliku obljepljenog zida našim grafikama, a da pri tome to nije uradio niko od nas. S druge, strane, mnogi mladi ljudi su na svojim Facebook profilima dijelili vizuale sa kojim su se oni mogli poistovjetiti. M i smo samo jedna u nizu kampanja ove godine, koji pozivaju mlade na glasanje, što je zaista pozitivna stvar. Jer, nekako stekli smo osjećaj, da su i mladi svjesni te pasivnosti u svom društvu, među svojim prijateljima i okruženju, te se odlučuju da i sami pozivaju mlade na glasanje - istče on.


Jedan od kreatora kampanje "Nemoj glasat, biraj" govoreći o kampanji kaže da ironijom žele doprijeti do mladih ljudi.

- Mnogi nas pitaju zašto smo koristili to #nemojglasati. Nova generacija mnogo bolje reaguju na jezik koji je njima blizak, te na ironiju u razgovoru kojom im upravo pokušavamo približiti razloge zbog kojih je bitno da 15. novembra ne ostanu kućama ili provedu tu nedjelju tako što će popiti kafu sa rajom, već da shvate da su oni ti koji mogu odlučiti kako će biti uređena njihova ulice u naselju, obnovljena fasada, postavljane biciklističke staze, novi sportski teren, promjenjena namjene nekog napuštenog objekta u mjestu, stvaranje uslova za pokretanje posla i samozapošljavanje - ističe aktivista.

Rastoder je istakao da mladi ne izlaze na izbore, jer politike nisu usmjerena na njihova pitanja. Ali, isto tako mladi ne zahtijevaju u određenoj formi da se njihov glas čuje.

-  Mladi nemaju mlade uzore, za koje će reći da su kao mladi uspjeli i ostvarili se u državi. Ali, neglasanjem se to neće postići. Glas mladih ljudi upućen mladim kandidatima može dovesti do takvih promjena. Jer, samo mladi najbolje razumiju probleme mladih, ali i njihova potencijalna rješenja - tvrdi jedan od kreatora kampanje.

Rastoder objašnjava da sa #NemojGlasati kampanjom ciljamo na to da je bit izbora izabrati u kakvom gradu/ općini želimo živjeti naredne 4 godine, a ne samo glasati – što je drugačija perspektiva od onoga što čemu se uvijek težilo u komunikaciji prema mladim. Do sada, kampanja je provukla niz tema kao što su pitanje apatije mladih, nezaposlenosti, odlazak u zemlje zapadne Evrope, brain drain-a, kontinuairana kritika trenutnog stanja uz nedostatak bilo kakve akcije, itd.

- Uspjeh je što smo spojili mlade koji su mirovni aktivisti, lideri u nevladinom sektoru te predstavnici različitih političkih stranaka, te se nađemo oko jedne ideje, a to je da izlaznost mladi mora biti veća od uobičajenih 50%. Od toga smo krenuli, a rezultat je upravo ova neobična kampanja koja vam se obraća na definitivno neuobičajeni način.

Stav mladih je uglavnom da njihov glas ne može ništa promijeniti, ali i da se nema za koga glasati. Rastoder pojašnjava da li je to stvarno činjenično stanje.

- Nažalost jeste. I možda govori i činjenica što mladi imaju puno pitanja i neriješenih problema, a niko im na ista ne daje odgovore. Glasanje je najbolji metod za pronalazak tih odgovora. Izbori u svijetu u pojedinim državama, nam govore da su mladi ljudi zaslužni za promjene u državi izlaskom na izbore, pa tako i u susjednim državama i u SAD-u, veliki broj mladih ljudi je izašao i njihov glas je bio presudan. Nadamo se da će tako i kod nas biti - kaže aktivista.

Rastoder tvrdi da glasanjem pravimo promjene, a promjene rješavaju naše probleme, nedostatkom problema kreiramo vlastitu budućnost.

- Glasati je dužnost! Dužnosti se moraju ispunjavati! Glasati je isto, kao kad morate položiti ispit, da biste upisali ocjenu u indeks. S tom ocjenom, kasnije ćete dobiti diplomu i zaposliti se. Tako je i sa glasanjem - zaključuje on.


Novinar: Nermana Crnčalo