Kamenita vrata koja su još od 13. stoljeća bila ulaz u Gradec, danas vode do Sabora i Vlade. Među najposjećenijim su turističkim mjestima u Zagrebu, ali i svetište Majke Božje od Kamenitih vrata u kojem vjernici svakodnevno traže utočište i zapale po nekoliko stotina svijeća kako bi dobili zaštitu od čudotvorne slike koja je ostala neoštećena u velikom požaru u 18. stoljeću, piše Anadolu Agency (AA).
Prema legendi, slika Majke Božje od Kamenitih vrata koja je stajala iznad ulaza u Kamenita vrata, preživjela je čudom požar koji je 31. maja 1731.godine izbio na Gradecu.
Nakon vatre, u pepelu je pronađena neoštećena slika Majke Božje prikazane sa žezlom u lijevoj, a djetetom Isusom u desnoj ruci, kojoj je izgorio čitav okvir.
Slika za koju se otada smatra da je čudotvorna i da ispunjava molitve vjernika postavljena je tada u oltar, nadsvođeno udubljenje u zidu, a kasnije i zaštićena kovanom ogradom s baroknom ornamentikom.
Kroz Kamenita vrata svakodnevno prema Gornjem gradu prođe na tisuće Zagrepčana i turista, a neki zastanu kako bi se pomolili pred slikom Majke Božje ili zapalili svijeću koju mogu kupiti u svetištu.
Majka Božja od Kamenitih vrata proglašena je zaštitnicom grada Zagreba, tako da se paljenjem svijeća, čiji se vosak uvijek iznova pretapa u nove svijeće, pomaže održanju svetišta.
U zidovima svetišta nalaze se ugrađene kamene gravirane pločice na kojima su uklesane zahvale i molitve osoba koje su se utjecale zaštiti Majke Božje od Kamenitih vrata.
Pokraj ulaza stoji stari natpis: "Zabranjuje se kroz ova vrata kolima prolaziti, jašiti i blago tjerati", iz vremena dok su Zagrepčani još uvijek jahali na konjima i držali stoku nedaleko od zidina Gornjega grada.
Prolaz automobilima i danas je ograđen metalnim stupovima, a pješaci koji prolaze kroz ovo svetište nastoje glasom ne remetiti mir onih koji se mole.
Pri zadnjoj obnovi otkrivene su stare puškarnice, jer ovaj prolaz nekad je štitio stanovnike Gradeca od napadača, ali i od kuge koje je vladala ovim krajevima.
Na katu je smješteno sjedište organizacije Družba "Braća hrvatskog zmaja" koja postoji od 1905. godine i u koju se do danas učlanjuju najutjecajniji članovi društva, od gradonačelnika do biskupa i saborskih zastupnika. Svojom simbolikom, nazivljem i ritualima potpuno odgovaraju masonskoj loži, makar se njihovi članovi ograđuju od bilo kakve povezanosti s masonerijom.
Na vrhu Radićeve ulice koja vodi do Kamenitih vrata ograđen je spomenik svetom Jurju koji jaše na konju sa kopljem u ruci, a pod nogama mu je sklupčan mrtav zmaj.
Kamenita vrata, jedan od najstarijih zagrebačkih spomenika koji je zadnji put dograđen 1760. godine, o čemu svjedoči i natpis nad ulazom, ovjekovječen je posebno u književnim djelima Augusta Šenoe i Marije Jurić Zagorke.
(Anadolu Agency)