Ekologinja pripravnica pri Turističkoj organizaciji Opštine Šipovo Danijela Knežić istaknula je u razgovoru za Fenu da je pećina prilagođena i otvorena za posjetioce prije dvadesetak dana.

Govoreći o Vaganskoj pećini, navela je podatak da je istraženo oko 420 metara a da je za posjetioce pralagođeno oko 125 metara.

- Vaganska pećina smatra se jednom od najbogatijih pećina pećinskim nakitom u Bosni i Hercegovini. Bogata je stalaktitima i stalagmitima. Iako je to nova turistička atrakcija dolazi nam mnogo posjetilaca - kazala je Knežić.

Vaganska pećina ima osam cijelina, nazvanih Čobanska dvorana, Lisičiji kanal, Galerija Sime Šolaje, Janjski kanali, Svečana dvorana, Dvorana divova, Ponorski kanal...

Za pećinu su vezane i brojne legende, priče i predanja ovog kraja.

- Postoji priča da su se za vrijeme Drugog svjetskog rata narod i partizani krili u pećini. Također narod sela Vagan priča da je jednom prilikom krava ušla u Vagansku pećinu i da je izišla na Kupresu, a  prema predaji kada je izišla iz pećine nije imala kože. Čula sam i priču od mještana Vagana da su pronašli lobanju praistorijskog medvjeda unutra, ali da je to neko od mještana uzeo i ne zna se gdje se nalazi - naglasila je Knežić za Fenu.

Ta riznica pećinskog nakita prema dostupnim podacima nalazi se na nadmorskoj visini od 920 metara, a površina joj je 1.704 kvadratna metra. Pećina je izvornog tipa, jer su je gradile ponorne vode.


(Fena)