"Nadam se da nikada nećemo morati upotrijebiti svoju vojsku, ali, nažalost, mislim da je to u ovom trenutku jedna od opcija na stolu“, rekla je Brnabić novinarima.

Kosovski premijer Ramush Haradinaj tvrdi kako Kosovo svoju vojsku formira "za Afganistan i Irak" i "da bi pomogli drugim zemljama“ te ističe da nije prijetnja kosovskim Srbima koje poziva da se pridruže budućoj armiji.

U jeku prepirke Beograda i Prištine iz Bruxellesa je stigla poruka da je sada "loš trenutak" za reorganizaciju Kosovskih sigurnosnih snaga (KBS) u kosovsku vojsku.

„Takav korak dolazi u pogrešno vrijeme, suprotan je preporukama brojnih NATO saveznika i može imati ozbiljne posljedice po kosovske euroatlantske integracije“, poručio je glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

U kontekstu posljednjih dešavanja između Beograda i Prištine analitičar se pitaju ima li Srbija uopće kredibilitet izigravati regionalnog policajca, nakon što je devedesetih godina povela agresorsku politiku prema Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, a na koncu i prema samom Kosovu. Aktuelna vlast Srbije, na čijem čelu je predsjednik Vučić, ili ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić, izravni su učesnici politike Slobodana Miloševića iz devedeset godina. Osim toga, vlast u Srbiji ni skoro tri decenije kasnije ne priznaje genocid u Srebrenici, ili druge zločine Miloševićevog režima, osporava ili blokira naoružavanja susjednih zemalja, dok istovremeno ulaže novac u modernizaciju vlastite vojske.

General avijacije u penziji Blagoje Grahovac smatra da bez obzira na naoružavanje Srbije ta zemlja više nikada ne može upotrijebiti silu protiv drugih, te da je bolje da je novac usmjerila na povećanje ekonomije zemlje. „Možda će  izazvati neki ekces, ali rat ne“, mišljenja je general Grahovac, koji je govorio za novinsku agenciju Patria.

„Građani Srbije shvataju da su više puta do sada prevareni, osramoćeni i osiromašeni. Njih više niko ne može uvesti u rat. To je najveća garancija za mir u regionu“, rekao je Grahovac, koji smatra da srbijanska vlast poticanjem priča o Kosovu i oružju pokušavaju prikriti loše stanje u samoj Srbiji.

Direktor Centra za sigurnosne studije Bosne i Hercegovine Denis Hadžović objašnjava da je Dejtonskim mirovnim sporazumom postavljen balans u naoružavanju regiona, ali da Srbija i Hrvatska koriste svoju ekonomsku prednost i obnavljaju vojnu opremu, dok Bosna i Hercegovina u tome trenutno zaostaje zbog loše ekonomije u zemlji ali i političkih odnosa u BiH.

Na pitanje da je u redu da Srbija bude regionalni policajac, nakon krvave prošlosti, Hadžović smatra da je Srbija otvorenija prema međunarodnoj zajednici u odnosu na period od prije, zbog čega, kako kaže, i ima veću podršku međunarodne zajednice koju očito koristi, između ostalog i za to da se regionu nametne kao neka vrsta policajca.

„Nada ti se da je međunarodni sistem uspostavljen da neće dozvoliti ponavljanje prošlosti. Ali, ovo je Balkan, mijenjaju se odnosi u svijetu, dolaze nove sile, teško je dati pravu prognozu šta će se sve dešavati u budućnosti“, rekao je Hadžović za Patriju. On napominje da optimističnu sliku za budućnost nažalost još uvijek kvari to što je ugrožavanje Bosne i Hercegovine iz Zagreba i Beograda nastavljeno od devedesetih do danas, uz nastojanja da se političkim ciljevima ostvari ono što nije moglo u ratu.



(Patria / Lejla Trle)