Predstavnički dom Nizozemske usvojio je 8. decembra rezoluciju kojom poziva svoju Vladu da se u Briselu zalaže za privremenu suspenziju bezviznog režima za Srbiju, ukoliko Srbija ne bude usklađena sa viznom i spoljnom politikom EU.
Prijedlog je dobio podršku kako poslanika vladajuće koalicije, tako i poslanika opozicije. Podnijeli su ga poslanici dvije najveće stranke vladajuće koalicije, Jeoren van Wijngaarden iz Narodne stranke za slobodu i demokratiju (VVD) i Sjörd Sjördsma iz Demokrata 66. Međutim, prijedlog je koinicirao predstavnik opozicije Socijalistička partija (SP), Jasper van Dijk, prenosi portal European Western Balkans.
Poslanik Jeoren van Wijngaarden podijelio je na Twitteru da je njegov prijedlog dobio podršku Predstavničkog doma nizozemskog parlamenta.
"Predstavnički dom podržava naš predlog za stroži pristup Srbiji ako predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ne podrži sankcije Rusiji. Prestanak procesa pridruživanja Srbije EU mogao bi da postane opcija. Nećemo oklijevati da ga iskoristimo", rekao je Van Wijngaarden.
Dan prije pokretanja rezolucije u parlamentu, državni sekretar za pravosuđe i bezbjednost Erik van der Burg odgovarao je na poslanička pitanja Van Vijngardena o povećanju migracije kroz Srbiju.
On je rekao da vlada "dijeli zabrinutost evropskog komesara Johansona zbog povećanog protoka kroz Srbiju i vidi potrebu da se suprotstavi protoku kroz Zapadni Balkan", ali i da pozdravlja korake koje je Srbija preduzela u pogledu usklađivanja sa viznom politikom EU i da će se nastaviti pratiti razvoj situacije i vršiti pritisak po potrebi.
U institucionalnom sistemu Nizozemske, Parlament ima mandat da daje smjernice Vladi za vođenje vanjske politike. Na primjer, kada je Nizozemska blokirala otvaranje pregovora sa Albanijom , inicijativa je došla iz parlamenta.
Rezolucija nizozemskog parlamenta poziva na suspenziju bezviznog režima za Srbiju putem mehanizma za hitno kočenje najkasnije do marta 2023. godine, "s obzirom na to da Srbija sve više podriva spoljnu politiku EU zbog dobronamernog odnosa prema Rusiji i ne- poštivanje sankcija EU" ali i neusklađenost viznog režima, zbog čega je tokom 2022. godine veliki broj iregularnih migranata prešao u EU iz Srbije.
Prema Lisabonskom ugovoru, u Evropskoj uniji postoje dvije vrste ove procedure. Jedan koji se odnosi na Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku i drugi koji se primjenjuje u drugim oblastima, poput saradnje u borbi protiv kriminala i socijalne sigurnosti.
(Admir O.)