Svi koji su prisustvovali komemoraciji u znak sjećanja na 79. godišnjicu proboja posljednjih zarobljenika iz koncentracionog logora Jasenovca, prohodali su put sastavljen od drvenih pragova željezničke pruge kojima su zarobljenici prevoženi u logor.

Ruže podno spomenika arhitekte Bogdana Bogdanovića položili su i počast stradalima odali premijer Hrvatske Andrej Plenković, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Orsat Miljenić s delegacijama.

Komemoraciji su prisustvovali i čelni ljudi Saveza Roma Kali Sara, Saveza antifašističkih boraca i antifašista te Srpskog narodnog vijeća, predstavnici porodica stradalih, kao i preživjeli zarobljenici. Prisutne su bile i druge zvanice, diplomatski predstavnici, kao i predstavnici političkih stranaka, institucija, udrženja i gradova.

"Još jednom smo došli osuditi totalitarni sustav, najgore zločine koji su počinjeni tijekom Drugog svjetskog rata, odati počast nevinim žrtvama koje su stradale ovdje u logoru i na drugim mjestima. Danas smo došli nakon što je Hrvatska prethodnu godinu predsjedala Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust, a tema našeg predsjedanja je bila budućnost sjećanja, jer polako dolazimo u situaciju da je broj preživjelih sve manji. Dobili smo konsenzus za jedan okvirni dokument koji će odrediti smjer rada na politici sjećanja. Izrazito je važno da se ta politika sjećanja ugradi u naš obrazovni sustav kako bi mladi mogli na vrijeme dobiti istinitu i pravu informaciju te kako bi mogli informirano zauzimati stavove u budućnosti", rekao je Plenković.

Predstavnici Koordinacije Jevrejske zajednice ni ove godine nisu učestvovali u službenom protokolu, već su vijenac položili uoči početka programa, kao i čelni ljudi dviju političkih stranaka, SDP i Možemo.

U okviru komemoracije izveden je prigodni muzički program, čitani su odlomci iz svjedočanstva preživjelih zarobljenika te predvođene molitve u ime pravoslavnih, jevrejskih, katoličkih i islamskih vjernika.

Pred kraj Drugog svjetskog rata, 22. aprila 1945. godine, 600 jasenovačkih logoraša krenulo je u proboj, a do slobode ih je došlo nešto više od 100. Preostali logoraši, koji zbog nemoći i bolesti nisu učestvovali u proboju, ubijeni su i spaljeni zajedno s logorskim objektima.

U 1.337 dana postojanja logora, ubijeno je po do sada utvrđenim podacima više od 83.000 ljudi. Tokom gotovo četiri godine postojanja, ustaški logor Jasenovac bio je mjesto patnje, stradanja i boli za mnogobrojne zarobljenike, muškarce, žene i djecu, Srbe, Rome, Jevreje, ali i političke zarobljenike, Hrvate, Bošnjake, Slovence te pripadnike drugih naroda.

(NAP)