Ta reakcija se odnosi na izjavu predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića koji je kazao da će "s onima koji neće kao braća, postupati kao prema Turcima", navodeći da se to odnosi na bivšu vlast.

Iz Ambasade su naveli da je negativna upotreba termina "Turci", čak i kao istorijska referenca, "prilično žalosna".

"Nadamo se da rasizam, islamofobija i ksenofobija koji prijete cijelom evropskom kontinentu, neće naći utočište u Crnoj Gori", kazali su iz turske Ambasade.

Dodaju da podržavaju izjave predsjednika i premijera Crne Gore koji su osudili Kovačevićevu izjavu, te poručili da će nastaviti da podržavaju etničku i religijsku harmoniju i toleranciju u Crnoj Gori.

Povodom Kovačevićeve izjave je Više državno tužilaštvo u Podgorici 17.juna formiralo predmet.

On je govorio 13.juna na obilježavanju 166. godišnjice bitke na Grahovcu, u kojoj je crnogorska vojska porazila tursku. Skup je organizovala Srpska pravoslavna crkva, a tu je bio i ruski ambasador u Crnoj Gori Vladislav Maslenikov.

"Bićemo strpljivi, čekaćemo uvijek otvorenog srca i otvorenih ruku sa pitanjem jesmo li braća. A ako neko neće da budemo braća, ako neko hoće više da liči na Turke onda ćemo u budućnosti prema njima postupati kao i prema Turcima", rekao je Kovačević.

Nakon što je pozvan u policiju kako bi u svojstvu građanina dao izjavu povodom tih navoda, Kovačević je kazao "da je uglavnom ostao pri onome što je izjavio i da nije nikoga vrijeđao, niti kome prijetio".

"Sve ostalo su konstrukcije", rekao je Kovačević novinarima 17.juna.

Kovačević je funkcioner prosrpske i proruske Nove srpske demokratije (NSD), partije koja je dio aktuelne vlasti u Crnoj Gori nakon smjene Demokratske partije socijalista 2020.godine.

Čelnik NSD je Andrija Mandić, aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore.

Nedugo nakon što je 2021. postavljen za predsjednika Opštine Nikšić, drugog po veličini grada u Crnoj Gori, Kovačeviću je stigla donacija od dva miliona eura od Srbije i njenog predsjednika Aleksandra Vučića.

Kovačević je blizak Srpskoj pravoslavnoj crkvi i četničkom pokretu.

Sudovi su u više navrata odbacivali prijave protiv Kovačevića za negiranja genocida u Srebrenici, povredu ugleda države i uvredljivih komentara na račun germanskog porijekla jednog od poslanika u crnogorskom Parlamentu.