Hrvatski premijer je u petak navečer dao intervju za francuske medije, France24 i Radio France Internationale (RFI). 

- Zagovaramo potpuno usklađivanje vizne politike država susjedstva s Evropskom unijom kako bi se zaustavila neprihvatljiva praksa da ljudi dolaze u Beograd i Sarajevo bez viza i onda postaju ilegalni migranti koji pokušavaju preći zelenu granicu. Četrdeset posto ilegalnih migranata koje je zaustavila hrvatska policija tako je došlo u regiju - rekao je Plenković u razgovoru za France24, prenosi Hina. 

Hrvatski premijer je naglasio da većina članica EU-a želi zaustaviti ilegalne migracije na vanjskim granicama i ne dopustiti priliv migranata kao 2015. i 2016. koji je imao "negativne posljedice za evropski politički spektar". 

Plenković je rekao da je Hrvatska „suzdržana” u pogledu dogovora Italije i Albanije o osnivanju centara za ilegalne migrante na albanskom teritoriju za do 30 tisuća ljudi. 

Hrvatski premijer rekao je da treba vidjeti kako će taj projekt funkcionirati u praksi i naglasio da se već vide pravni problemi jer su talijanski sudovi donijeli suprotne odluke. 

Talijanski sud za migraciju je prošle sedmice presudio da 16 migranata poslanih u Albaniju iz Italije mora biti vraćeno nazad. 

Francuski voditelj pitao je Plenkovića o dvostrukoj igri koju predsjednik Srbije Aleksandar Vučić igra na geopolitičkom planu. Plenković je rekao da Srbija tek treba uskladiti svoju vanjsku i sigurnosnu politiku s EU-om ako želi postati članica, no da Beograd trenutno ima pristup u nekoliko smjerova. 

- Malo s Briselom, malo s Berlinom, malo s Parizom, pa Moskvom i Pekingom. To je njihov pristup i mislim da je važno da svi ključni partneri unutar EU-a i saveznici u NATO-u shvate tu politiku.  Ako se Srbija istinski želi pridružiti Evropskoj uniji morat će donijeti odluku, uprkos historijskim vezama s Rusijom - dodao je hrvatski premijer. 

Naglasio je kako postoji novi elan u politici proširenja Unije, a da je "najveći promotor" toga ruski predsjednik Vladimir Putin koji je odlukom o napadu na Ukrajinu pogurao još država poput Gruzije i Moldavije prema Evropi. 

(Ajdin B.)