Nacionalna vlada u Tripoliju (GNA) još od aprila se suočava sa žestokim vojnim napadima generala Khalifa Haftara koga oponenti smatraju ratnim zločincem koji nastoji spriječiti ulazak demokratije u Libiju.

Turska je prošle sedmice potpisala sporazum o vojnoj saradnji sa libijskom vladom koja joj omogućuje da zatraži vojnu pomoć od Turske koja pored vojnih i policijskih snaga podrazumijeva i značajniju saradnju u pogledu obavještajnog rada i odbrane.  

Dosadašnja saradnja oslanjala se na turske pošiljke naoružanja i dronova, te je novi sporazum veliki iskorak jer podrazumijeva slanje vojske u odbranu Tripolija.

Ministar vanjskih poslova Turske Mevlüt Çavuşoğlu i ministar odbrane Hulusi Akar susreli su se s liderom libijske vlade Fayezom al Serrajem na marginama diplomatske konferencije u Dohi. Çavuşoğlu je pritom izjavio da Libija još uvijek nije poslala zvaničan zahtjev za trupama, ali da je 'poslati trupe najlakši način'.

Istovremeno, zračne snage generala Haftara koga podržavaju Ujedinjeni Arapski Emirati i Egipat, bombardirale su aerodrom obalnog grada Misrata kao odgovor na najavu mobilizacije turske vojske.

Uprkos upozorenjima UN-a da krši embargo, Turska je odlučna u namjeri da spriječi pad Tripolija u ruke Haftara koga podržavaju Emirati.

Haftar tvrdi da mu je namjera iskorijeniti 'islamske teroriste' u Tripoliju.

Sukob je dodatno usložnio dolazak 200 ruskih plaćenika koji podržavaju Haftara, što al Serraj nastoji iskoristiti kao argument kako bi dobio podršku Washingtona.

Turska i libijska vlada su također potpisale memorandum o razumijevanju za prava bušenja nafte na Mediteranu što je razbjesnilo EU, a naročito Grčku koja je odmah potom protjerala libijskog ambasadora, ali još uvijek nije prekinula diplomatske odnose, piše britanski Guardian.

Potez Ankare rizikuje formiranje protuturske koalicije u koju ulaze Grčka, Kipar, Egipat, Izrael, Jordan i Italija – zemlje koje čine krovnu organizaciju za energetiku na Mediteranu, ali su u biti vojno partnerstvo kome Turska ne pripada.

Turski ministar vanjskih poslova također je izjavio da se Turska neće povući iz kupoprodajnog ugovora za S-400 odbrambene sisteme: 'To je gotova stvar, ne možemo je otkazati. Štagod bile posljedice, takva je situacija', podvukao je Çavuşoğlu.

Američki Kongres koji Turskoj zamjeri intervenciju u Siriji, ponovio je da upotreba S-400 sistema nije kompatibilna sa turskim članstvom u NATO savezu, te je predložio uvođenje sankcija protiv Turske.  

Na to je Çavuşoğlu komentirao da 'sankcije i prijeteći jezik nikad ne funkcioniraju. Ali ako dođe do primjene sankcija, Turska će uzvratiti istom mjerom'.

On je dodao da Turska 'očajnički treba zračni odbrambeni sistem. Pokušavali smo ga nabaviti zadnjih 10 godina od SAD i drugih, ali nije išlo. Rusi su nam ponudili S-400 što je bila najbolja pogodba'.

Amerikanci su prošlog decembra odobrili prodaju projektila Patriot Turskoj nadajući se da će Turska poništiti konkurentni dogovor s Rusijom o kupoprodaji zemlja-zrak projektila. Međutim, Rusija je isporučila projektile i Amerika je u avgustu povukla svoju ponudu.

Guardian piše da je američki Senat, kao odgovor na ponašanje Turske, u četvrtak jednoglasno podržao rezoluciju koja zvanično prepoznaje genocid u Armeniji i kojom se osuđuje masovno ubistvo 1,5 miliona ljudi početkom 20. stoljeća.

Samo dan ranije, američki Senat je podržao prijedlog uvođenja sankcija protiv Turske zbog nabavke ruskog naoružanja, kao i zbog ofanzive protiv Kurda u Siriji.

(Patria)