Vojni zahtjev, naveden u saopćenju za javnost, uveo je siromašnu bivšu sovjetsku republiku od više od tri miliona ljudi u novu političku krizu, mjesecima nakon što su etničke armenske snage izgubile rat i teritoriju od Azerbejdžana.

Rusija, tradicionalno bliska saveznica Armenije i ima vojnu bazu u toj zemlji, saopćila je da je uznemirena tim dešavanjima. Moskva je to nazvala unutrašnjim pitanjem koje treba razriješiti na miroljubiv način i u skladu s ustavom.

Pashinyan (45), suočava se s pozivima da podnese ostavku od novembra zbog svog bavljenja šestosedmičnim sukobom između azerbejdžanskih i snaga manjinskih Armena oko enklave Nagorno Karabah i okolnih regija u kojima su azerbejdžanske snage ostvarile teritorijalne pomake.

Danas je, međutim, prvi put da je vojska javno pozvala na njegovu ostavku.

- Neefikasno upravljanje aktuelnih vlasti i ozbiljne greške u vanjskoj politici dovele su zemlju na rub kolapsa - navode u saopćenju generalštab i ostali visoki vojni zvaničnici.

Dvojica bivših predsjednika, Robert Kocharyan i Serzh Sarksyan, objavili su saopćenja u kojima pozivaju Armence da izraze podršku vojsci.

Nejasno je da li je vojska spremna da koristi silu kako bi realizirala zahtjeve iz saopćenja.

Pashinyan je poručio pristalicama na mitingu podrške njemu u prijestonici Jerevanu, na kome se okupilo nekoliko hiljada ljudi, da osuđuje zahtjeve generala, prenosi Reuters.

- Vojska ne može biti umiješana u političke procese, vojska bi trebala slušati narod i političku silu koju je izabrao narod - kazao je.

Pashinyan je izjavio da je smijenio načelnika generalštaba oružanih snaga, ali tu uredbu još nije potpisao predsjednik države.

Gubitak teritorije u i oko Nagorno Katrabaha težak je udarac za Armence, koji su vodili rat s Azerbejdžanom oko te enklave u 1990-im godinama u kome je poginulo najmanje 30.000 ljudi.

Planinska regija međunarodno je priznata kao dio Azerbejdžana ali je nastanjena etničkim Armencima. Ruski mirovnjaci razmješteni su u regiju.

(Fena)