Evropska komisija bila je pod pritiskom da djeluje u predstojećoj krizi, iako su pojedine vlade EU direktnije odgovorne za svoje izvore energije i oporezivanje. Cijene energije ove godine naglo su porasle jer su se ekonomije oporavile od posljedica pandemije Covid-19.


Veleprodajne cijene prirodnog plina, koji je vodeći pokazatelj ukupnih potrošačkih i industrijskih cijena energije, ove su se godine u Evropi više nego utrostručile, a zalihe pred zimu su opasno niske. Cijene nafte i uglja su također porasle. Neki zvaničnici EU optužuju Rusiju, koja je "izvor" većine uvezenog plina u blok, za "ucjenu" ograničavanjem opskrbe, pokušavajući natjerati Njemačku da aktivira tek završeni gasovod "Sjeverni tok 2" preko Baltika, zaobilazeći Ukrajinu.


Međutim, odlazeća njemačka kancelarka Angela Merkel to je dovela u pitanje, ukazujući da nije bilo dovoljno dugoročnih ugovora o plinu iz evropskih zemalja. To pitanje će biti na vrhu prioriteta samita lidera EU sljedeće sedmice. No, u pokušaju da prvo ublaži dio pritiska, očekuje se da će Bruxelles u srijedu zatražiti od država članica da privremeno smanje poreze koji uveliko povećavaju troškove energije za domaćinstva i privredu.

Izvršna vlast EU također je oprezna u pogledu svega što bi moglo prekršiti pravila jedinstvenog tržišta bloka. Njemačka i Nizozemska su protiv "ekstremnih mjera". Analitičari istraživačkog centra Bruegel rekli su da, za kratkoročni energetski problem, EU ne može učiniti mnogo, za povećanje ponude.


- Jedino što Evropa može brzo učiniti da spriječi potencijalno tešku zimu je aktivno promoviranje očuvanja energije u stambenom i industrijskom sektoru - izjavile su Simone Tagliapietra i Georg Zachmann u objavi na web stranici institucije.

Za domaćinstva to bi uključivalo "gašenje svjetla, navlačenje zavjesa i kraće tuširanje vrućom vodom", dok bi proizvođači mogli smanjiti proizvodnju ili razmotriti privremeno zatvaranje, javlja AFP.


(FENA)