Govoreći na komemoraciji u utorak u svojoj rezidenciji, palati Bellevue u Berlinu, predsjednik Frank-Walter Steinmeier istakao je 9. novembar kao "ujedno i svijetao i mračan dan" u njemačkoj historiji.

Steinmeier, koji je šef njemačke države, pozvao je sunarodnjake da priznaju i razmisle o datumu "sa svim njegovim kontradiktornostima".

Šta čini 9. novembar posebnim?

Datum je posebno značajan za Njemačku, jer je to dan na koji su se dogodila tri ključna događaja otkako je Njemačka proglašena državom njemačke nacije 1871. godine.

Prvi od njih bio je 1918. godine kada je socijaldemokrata Philipp Scheidemann proglasio Njemačku republikom na kraju Prvog svjetskog rata. To je označilo kraj vladavine Kajzera Vilhelma II.

Drugi, i najvažniji, 9. novembar je dan kada su njemačke nacističke vođe 1938. godine pokrenule novembarske pogrome nad jevrejskim stanovništvom.

U historiji je najčešće nazivana terminima 'Kristalna noć' ili "Noć razbijenih stakala', a bio je to datum koji je predstavljao novu i nasilnu eskalaciju sistemskih poteza nacista da progone Jevreje i smatra se uvodom u Holokaust.

Treći događaj, upravo na taj isti datum, označio je pad Berlinskog zida 1989. godine, što je utrlo put za konačno ponovno ujedinjenje Istočne i Zapadne Njemačke.

- Deveti novembar je ambivalentan dan, vedar ali i mračan dan. To je dan zbog kojeg nam srce jače lupa ali i dan koji nam tjera suze na oči. To je dan koji nas tjera da se nadamo dobrom koje je u našoj zemlji i tjera nas u očaj pred njenim najgorim ponorima - rekao je Steinmeier danas u svom govoru pred zvanicama.

Dodao je da je možda zato taj 9. novembar dan koji toliko oslikava Njemačku.

- To je dan koji govori o našoj zemlji kao rijetko koji drugi - rekao je Steinmeier. 

Predsjednik je rekao da je 1938. godina bila podsjetnik Nijemcima da čuvaju sjećanje na žrtve nacionalsocijalizma i na antisemitizam, mržnju i širenje mržnje.

- Naša odgovornost je beskonačna - rekao je.

U međuvremenu, Steinmeier je dodao da su 1918. i 1989. godine poslužile kao podsjetnici da su demokratiju i slobodu izvojevali hrabri ljudi i da "nam one nisu zagarantirane zauvijek".

Steinmeier je ukazao na višestruka značenja tog 9. novembra.

- Izdržati ambivalentnost, to je dio toga, to je ono što znači biti Nijemac. Želio bih da ga kao takvog obilježimo, kao dan kada razmišljamo o našoj zemlji - rekao je Steinmeier.

Komemoraciji su prisustvovali predstavnici svih ustavnih tijela: njemačka kancelarka Angela Merkel, predsjednik Bundestaga Bärbel Bas, predsjednik Bundesrata Bodo Ramelow i predsjednik Saveznog ustavnog suda Stephan Harbarth.

Margot Friedländer, koja je preživjela Holokaust, i koja danas ima 100 godina, ispričala je pred prisutnima na današnjem obilježavanju kako je doživjela pogrome 9. novembra 1938. godine.

U međuvremenu, budući njemački kancelar Olaf Scholz, danas se na svom Twitter profilu oglasio o ovom datumu višestrukog značaja. Za kraj je ostavio upozorenje o netoleranciji.

- Današnji datum bi nam trebao biti upozorenje i dati nam hrabrosti. Moramo se suprotstaviti mržnji prema Jevrejima i rasizmu i boriti se za koheziju i poštovanje u društvu - napisao je Olaf Scholz. 

(FENA/A. Balićevac)