Godišnja stopa inflacije u Turskoj porasla je na 36,1% prošlog mjeseca, najviša u 19 godina vladanja Tayyipa Erdogana, otkrivajući dubine valutne krize izazvane predsjednikovom neortodoksnom politikom smanjenja kamatnih stopa.
Samo u decembru, potrošačke cijene su učinile rijedak iskorak u dvocifrene vrijednosti, porasle za 13,58%, pokazali su u ponedjeljak podaci Turskog instituta za statistiku, produbljujući zaradu i štednju Turaka pogođenih ekonomskim previranjima, piše agencija Reuters.
Godišnji CPI nadmašio je srednju prognozu Reutersove ankete od 30,6 posto, a osnovne namirnice kao što su transport i hrana - koje su uzimale sve veći udio u budžetima domaćinstava tokom 2021. - rasle su još brže.
Turska lira je prošle godine pala za 44% svoje vrijednosti pošto je centralna banka snizila kamatne stope pod namjerom Erdogana da da prioritet kreditima i izvozu u odnosu na stabilnost valute i cijena.
U ponedjeljak je pao za 5%, a zatim u porast od 3%, prije nego što se trgovalo na 13,22 u odnosu na dolar na 1500 GMT, piše Reuters.
Neki ekonomisti predviđaju da bi inflacija do proljeća mogla dostići čak 50% ukoliko se ne promijeni smjer monetarne politike. Goldman Sachs je rekao da će ostati iznad 40% veći dio naredne godine.
Turska sada ima osmu najvišu inflaciju u svijetu, iza Zimbabvea i Argentine, a ispred Irana i Etiopije, prema popisu Trading Economics.
Prošla godina bila je najgora za liru u skoro dvije decenije, dok je godišnji CPI bio najviši od očitanja od 37,0% u septembru 2002. godine, dva mjeseca prije nego što je Erdoganova AK partija prvi put preuzela dužnost.
Lira je u decembru dotakla rekordno nisku vrijednost od 18,4 u odnosu na dolar prije nego što se naglo oporavila prije dvije sedmice nakon intervencija na tržištu koje podržava država i nakon što je Erdogan najavio šemu zaštite depozita u liri od volatilnosti valute.
(Amer Mujezinović)