Fiskalni stimulans podstiče američku ekonomiju u 2021. na najbolji učinak od 1984. godine
Američka ekonomija zabilježila je svoj najveći rast u skoro četiri decenije 2021. godine nakon što je vlada ubrizgala trilione dolara za pomoć COVID-19, a vidi se da se bori i ove godine unatoč udarnim vjetrovima od pandemije, zategnutim lancima snabdijevanja kao i visokoj inflaciji, prenosi agencija Reuters.
Izvještaj Ministarstva trgovine u četvrtak pokazao je da se privreda ubrzala u četvrtom tromjesečju jer su preduzeća popunjavala iscrpljene zalihe kako bi zadovoljila snažnu potražnju za robom. Prošlogodišnji snažan rast podržava okretanje Federalnih rezervi ka povećanju kamatnih stopa u martu.
Predsjednik Fed-a Jerome Powell rekao je novinarima u srijedu nakon dvodnevnog sastanka o politici da "privredi više nisu potrebni održivi visoki nivoi podrške monetarnoj politici" i da će "uskoro biti prikladno podići" stope.
Oštar skok u prošlogodišnjem rastu mogao bi donekle oraspoložiti predsjedniku Joeu Bidenu čija popularnost opada usred zaustavljene domaće ekonomske agende nakon što američki Kongres nije usvojio njegov potpisni zakon vrijedan 1,75 biliona dolara Povrati bolje. To bi, međutim, moglo umanjiti izglede za više novca od vlade. Vlada je dala skoro 6 biliona dolara za pomoć pandemiji.
"Dok će Omicron dovesti do slabijeg rasta u prvom tromjesečju, očekuje se da će se aktivnost dobro oporaviti nakon što se posljednji pandemijski talas smiri i kvarovi u lancu snabdijevanja olabave", rekao je Sal Guatieri, viši ekonomist u BMO Capital Markets u Torontu.
"Fed će morati biti 'skroman i okretan' dok se kreće kroz osnovnu ekonomsku snagu, pogoršavajući nedostatak radne snage i tvrdoglavo visoku inflaciju.", kazali su.
Ekonomija je porasla za 5,7% u 2021. godini, najjače od 1984. godine. U 2020. pala je za 3,4%, što je najveći pad u 74 godine. Zapanjujući preokret je uslijedio nakon što je bruto domaći proizvod porastao po 6,9% godišnje u četvrtom kvartalu. To je pratilo tempo rasta od 2,3% u trećem kvartalu.
Ekonomisti anketirani od strane Reutersa prognozirali su rast BDP-a po stopi od 5,5 odsto u prošlom kvartalu. Procjene su se kretale od čak 3,4% do čak 7,0%. Međutim, čini se da je zamah izblijedio do decembra usred navale zaraze COVID-19, potaknute varijantom Omicron, što je doprinijelo potkopavanju potrošnje, kao i ometanju aktivnosti u fabrikama i uslužnim preduzećima, piše Reuters.
Investicije u zalihe porasle su po stopi od 173,5 milijardi dolara, što je doprinijelo rastu BDP-a za 4,90 procentnih poena, najviše od trećeg kvartala 2020. Preduzeća su smanjivala zalihe od prvog kvartala 2021. godine. Potrošnja se tokom pandemije prebacila na robu sa usluga, bum potražnje koji je pritiskao lance snabdijevanja. Bez zaliha, BDP je rastao po umjerenoj stopi od 1,9%.
Iako se čini da je privreda u prvom tromjesečju doživjela slabu tačku zbog izazova beskrajne pandemije, najgore inflacije u desetljećima, uskih grla u lancu snabdijevanja i nadolazećeg povećanja kamatnih stopa, očekuje se porast do drugog kvartala.
(Amer Mujezinović)