Jedan od stanovnika Krima za Politiko je pričao o bijesu zbog nemogućnosti da se osiguraju bolnička mjesta zahvaljujući broju ruskih ranjenika dovedenih sa fronta,

Drugi, dok je drugi rekao da uznemirena ruska elita pokušavala da proda svoje kuće za odmor, ali ne pronalaze kupce.

Malo ko je ovo očekivao

Kada je ruski lider Vladimir Putin pokrenuo sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu u februaru, malo ljudi je očekivalo da će ukrajinske snage devet meseci kasnije zaprijetiti da će povratiti Krim.

Međutim, to više ne izgleda kao vojno nemoguće. Ukrajinske snage pobijedile su u ofanzivnim operacijama oko Harkova na sjeveroistoku Ukrajine i Hersona na jugu, prenosi Politiko.

Tamila Taševa, stalni predstavnik ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog za Krim, ima velike nade da će poluostrvo završiti ponovo u ukrajinskim rukama, prenosi Nova.

„Naš cilj je povratak cjelokupne naše teritorije. To naravno uključuje i Krim“, rekla je ona u svojoj kancelariji u Kijevu.

Taševa je zauzeta pripremanjem planova za ono što će se desiti nakon što Krim bude „deokupiran“. Izrađuje pravni okvir za suočavanje sa složenim pitanjima tranzicione pravde koja će se pojaviti.

Iako bi Kijev više volio da se poluostrvo vrati bez borbe, ona kaže da bi “vojni način mogao biti jedino rješenje“.

„Situacija je sada veoma drugačija nego 2014. godine. Imamo dosta komunikacije sa ljudima na Krimu. Oni su sve više ljuti zbog visokih cijena hrane i nestašice lijekova. I došlo je do porasta antiratnih protesta. Posebno od početka regrutacije i djelimične mobilizacije“, rekla je ona.

Rusi su nervozni

Za Putina je Krim dugo bio sveta stvar. Nazvao ga je „nerazdvojivim dijelom Rusije“. To je mnoge na Zapadu navelo da strahuju da bi to mogla biti strateška crvena linija.

Ukrajinci su od augusta u više navrata gađali ruske ciljeve na Krimu, uključujući vazdušne baze i brodove.

Tenzije su, međutim, dramatično porasle nakon eksplozije 8. oktobra. Ona je oštetila Kerčki most, vitalnu liniju snabdijevanja između Rusije i Krima.

Ljudi na Krimu kažu da su Rusi nervozni. U lovu su na proukrajinske simpatizere, plašeći se novih djela sabotaže.

„Poslije je nastala panika. Od tada oficiri i vojnici vraćaju svoje porodice u Rusiju.

A bogati pokušavaju da prodaju svoja imanja u vrijednosti od 500.000 dolara do milion. Ali, tržište je mrtvo“, rekao je jedan IT stručnjak za Politiko.

On ističe da je mnogo ljudi izgubilo posao. Plate su značajno smanjene.

„Zbog sankcija, mnogo ljudi je izgubilo posao. Cijene svega, a posebno hrane, su naglo porasle. Također nema mnogo izbora. Ako ste prije februara zarađivali 1.000 dolara mjesečno, sada morate imati oko 3.000 dolara da biste bili tamo gdje ste bili. Kako ćete to da uradite kada je turistička industrija mrtva“, rekao je on.

Sa pogoršanjem situacije formira se, kažu, više partizanskih ćelija.

„Moja grupa patriota se dobro poznaje. Učili smo i radili zajedno godinama,. Vjerujemo jedni drugima. Spremamo se i razumijemo da će tajnost biti ključna za efikasnost naših akcija“, rekao je bivši bankar.

Inspirisana eksplozijom na Kerčkom mostu, njegova ćelija planira da sabotira vojne objekte koristeći rudimentarne eksplozive napravljene od amonijum nitrata i dizel goriva.

„Ima mnogo provokatora i Rusi su uznemireni, pa smo na oprezu. Poznajemo druge partizanske grupe, ali ne komuniciramo aktivno iz sigurnosnih razloga“, rekao je on.

“Imamo dogovor sa šefom policije koji razumije da Rusija gubi i zabrinut je. Dat će nam ključ svog arsenala kada bude potrebno uz naše obećanje da ćemo kasnije reći dobru riječ za njega“, dodao je on.


(Admir O.)