Evropa će vjerovatno prebroditi ovu zimu bez redukcija plina unatoč smanjenoj opskrbi iz Rusije, ali čak ni navikavanje na hladnije domove i viši računi za grijanje možda neće biti dovoljni u godinama koje dolaze, smatraju analitičari.

“Kao u stakleniku, moram priznati… Zaista sam trošila puno plina”, rekla je Sofie de Rous koja je sve do ove godine grijala svoj dom na belgijskoj obali na ugodnih 21 stepeni Celzijevih, prenosi Hina pisanje agencije AFP.

No kao i milioni drugih Evropljana, 41-godišnja zaposlenica arhitektonske kompanije morala je sniziti temperaturu na termostatu pošto su cijene energije skočile nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru.

Postepeno smanjenje dotoka ruskog plina u Evropu izazvalo je trgovinski rat za ukapljeni prirodni plin (LNG), zbog čega su njegove cijene jako porasle.

Premda su neke zemlje poput Francuske i Španije zamrznule cijene za potrošače, druge poput Belgije dopustile su da opskrbljivači više ili manje prenesu više troškove na svoje kupce.

“U početku sam se malo uspaničarila”, rekla je de Rous, kojoj je račun za plin za kuću od 90 metara kvadratnih u Oostduinkerkeu skočio sa mjesečnih 120 eura na 330 eura.

Spustila je temperaturu na termostatu na 18 stepeni i planira postaviti prozore s dvostrukim staklima i solarnu ploču.

Nebriga za potrošnju energije cijele jedne generacije Evropljana naglo je prekinuta 2022. godine i svi sada paze na koliko im je stepeni postavljen termostat.

Plina je prije bilo u izobilju i bio je jeftin, a sada ga je malo i skup je.

Evropska referentna veleprodajna cijena obično je malo fluktuirala, krećući se oko 20 eura po megavat-satu (MWh); ove godine skočila je na čak 300 eura, da bi potom pala na oko 100 eura.

“Ovo je najhaotičnije vrijeme koje sam doživio svih ovih godina”, rekao je za AFP Graham Freedman, analitičar evropskog tržišta plina pri energentskoj konsultantskoj kući Wood Mackenzie.

Rekordno visoke cijene energije prisilile su mnoge tvornice, posebno u njemačkom hemijskom sektoru koji ovisi o jeftinom ruskom plinu, da obustave proizvodnju.

‘Mnogo više nego li je iko očekivao’
No, evropske nacije uspjele su napuniti skladišta plina i još niko nije ostao bez njega.

“Ideja o Evropi bez ruske energije do februara je bila nemoguća”, kazao je Simone Tagliapietra, naučnik instituta Bruegel u Briselu.

Topla jesen omogućila je mnogim potrošačima da odgode početak grijanja i pomogla Evropi da u boljoj poziciji dočeka zimu.

Evropski potrošači i industrija smanjili su potrošnju oko 25 posto u oktobru u odnosu na isti mjesec u razdoblju od 2019. do 2021. godine, po procjenama Bruegela.

U Njemačkoj, gdje se polovina domaćinstava grije na plin, podaci pokazuju da je potrošnja pala 20 do 35 posto, ovisno o sedmici.

“To je mnogo više nego li je bilo ko očekivao”, rekao je Lion Hirth, profesor energetske politike na Hertie školi u Berlinu.

“A to je posve suprotno onome što su govorili proroci smaka svijeta – da ljudi jednostavno ne reagiraju, da se jednostavno nastave grijati, ne mijenjaju ponašanje i ne reagiraju na cijene.”

Isporuke plina iz Rusije će znatno pasti
U roku od nekoliko mjeseci Rusija je izgubila glavnog kupca plina, Evropu, koja je 2019. godine kupila 191 milijardi metara kubnih ruskog plina, a ove godine 90 milijardi kubika.

Wood Mackenzie prognozira da će isporuke plina iz Rusije iduće godine pasti na 38 milijardi kubnih metara.

Evropska unija je uspjela uvesti velike količine LNG-a, ali samo tako što je ponudila platiti više od južnoazijskih zemalja kao što su Pakistan i Indija.

Te su zemlje zbog toga morale povećati svoju ovisnost o uglju, što ima negativne posljedice za globalnu borbu protiv klimatskih promjena.

Francuska i Španija imale su na početku agresije na Ukrajinu po nekoliko terminala za prihvat LNG tankera, a Njemačka nijedan.

Premda se grade novi LNG terminali, iduće će se godine, suprotno od ove, Evropa uglavnom morati snaći bez ruskog plina da bi napunila skladišta.

Ključni faktor je kakva će biti ova zima
To bi moglo izazvati još žešći trgovinski rat između evropskih i azijskih nacija za plin.

“Ključni faktor zasigurno će biti kakvo će biti vrijeme ove zime”, rekla je Laura Page, analitičarka za plin pri analitičkoj kompaniji Kpleru.

“Bude li zima u Aziji i Evropi hladna… ta će se bitka intenzivirati.”

Problem je u tome što su zalihe LNG-a ograničene.

“Nema dovoljno plina na svijetu u ovome trenutku da bi se nadoknadio gubitak opskrbe iz Rusije”, kazao je Freedman iz Wood Mackenzieja.

Novi LNG terminali neće proraditi prije 2025. godine, što znači da će se Evropljani morati naviknuti živjeti u domovima zagrijanima na samo 18 stepeni.


(Erna H.)