Finski predsjednik Sauli Niinisto i američki državni sekretar pridružit će se ministrima NATO-a na ceremoniji pridruživanja. Pristupanje Finske je nazadovanje za ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji se više puta žalio na proširenje NATO-a prije njegove invazije na Ukrajinu u punom obimu.

Dužina ruske granice sa državama članicama NATO-a sada se udvostručila.

Finska dijeli istočnu granicu od 1.340 km sa Rusijom i zvanično je podnijela zahtjev za pridruživanje NATO-u sa Švedskom prošlog maja. Obje zemlje su prethodno usvojili politiku nesvrstanosti. Ali nakon invazije na Ukrajinu, odabrali su zaštitu NATO-ovog člana pet, kojim se navodi da je napad na jednu članicu napad na sve.

U stvari, to znači da bi, ako bi Finska bila napadnuta, sve članice NATO-a - uključujući SAD - pritekle u pomoć. Ruska invazija izazvala je porast finskog javnog mnijenja prema ulasku u NATO na 80% za.

"Ovo će Finsku učiniti sigurnijom, a NATO jačim", rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg novinarima u srijedu. "Predsjednik Putin je imao deklarirani cilj invazije NATO-a da dobije manje NATO-a duž njegovih granica i da nema više članstva u Evropi, a sada dobija upravo suprotno."

Prijava Švedske za sada je zapela, jer turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan optužuje Stockholm da prihvata kurdske militante i dozvoljava im da demonstriraju na ulicama. Mađarska takođe tek treba da odobri ulazak Švedske.

Stoltenberg je rekao da će NATO osigurati da Švedska postane sljedeća članica koja će se pridružiti.

Put Helsinkija ka pridruživanju trajao je manje od godinu dana, a ceremonija u utorak se poklapa sa 74. godišnjicom osnivanja NATO-a 1949. godine. Zvanično će se pridružiti kada ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto preda dokumente o pristupanju američkom državnom sekretaru Antonyju Blinkenu.

"Finska je sjajan saveznik, vrlo sposoban, dijeli naše vrijednosti i očekujemo neometanu tranziciju za njihovim pravim mjestom za stolom", rekla je američka ambasadorica u NATO-u Julianne Smith za BBC. Ona je rekla da se nada da će se i Švedska pridružiti na sljedećem samitu NATO-a u Litvaniji u julu.

Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Aleksandar Gruško upozorio je da će Moskva, ako novi saveznici Finske u NATO-u tamo rasporede snage ili resurse, "preduzeti dodatne korake kako bi pouzdano osigurali vojnu sigurnost Rusije". U nedjelju je ruski ambasador u Bjelorusiji Boris Gryzlov rekao da će Moskva premjestiti taktičko nuklearno oružje blizu zapadnih granica Bjelorusije kako bi "povećala mogućnosti za osiguranje sigurnosti".

Ministar odbrane Sergej Šojgu je izjavio da je ruski balistički raketni sistem kratkog dometa Iskander-M predat Bjelorusiji i da je sposoban da nosi nuklearno, kao i konvencionalno oružje.

Međutim, Stoltenberg je kazao da NATO još nije vidio nikakve promjene u nuklearnom držanju Rusije koje bi zahtijevale bilo kakvu promjenu od strane alijanse. On je dodao da u Finskoj neće biti stacioniranih NATO trupa bez saglasnosti vlade u Helsinkiju.

NATO će sada imati sedam članica na Baltičkom moru, što će dodatno izolirati ruski priobalni pristup Sankt Peterburgu i njegovoj maloj eksklavi Kalinjingradu.

(Ajdin B.)