Trump vodi ispred Bidena u hipotetičkim mečevima i sa i bez opcija trećih strana na glasačkom listiću u državama uključujući Džordžiju, Mičigen, Nevadu, Arizonu, Viskonsin i Pensilvaniju, prema novim anketama. Biden je pobijedio u svakoj od tih država 2020., a Trump će morati promijeniti barem nekoliko od tih država ako želi pobijediti 2024. godine.

Brojke naglašavaju da Biden ima posla koji treba uraditi, iako se stručnjaci i stratezi slažu da se mnogo toga može promijeniti u otprilike 10 mjeseci do izbora, prenosi Politicki.ba. 

"Mislim da to ilustruje gdje se nalazimo i u putanji bivšeg predsjednika i sadašnjeg predsjednika u novembru 2024.", rekao je Nick Trainer, bivši zvaničnik Trumpove kampanji, u podcastu “Yes Labels”.

Anketa CNN-a objavljena ove sedmice pokazala je da Trump vodi ispred Bidena za 5 procentnih poena u Džordžiji, državi koju je Biden 2020. "oteo" s otprilike 12.000 glasova. Anketa je također pokazala da je Trump ispred Bidena za 10 poena u Mičigenu, gdje je Biden pobijedio sa oko 155.000 glasova 2020. godine.

Anketa je pokazala da većina u obje države - 54 posto u Džordžiji i 56 posto u Mičigenu - vjeruje da je Bidenova politika pogoršala ekonomske uslove dok se Biden bori da proda biračima ono što njegovi saradnici vjeruju da je snažna ekonomija.

Anketa Bloomberg News/Morning Consult objavljena ove sedmice imala je slične loše rezultate za Bidena. 

To istraživanje pokazalo je da Biden zaostaje za Trumpom u nekoliko ključnih država: za 11 bodova u Sjevernoj Karolini, za 7 bodova u Džordžiji, za 6 bodova u Viskonsinu, za 5 bodova u Nevadi, 4 boda u Mičigenu i 3 boda u Arizoni.

Rezultati su došli iz hipotetičkog glasanja na kojem su bili kandidati trećih strana Robert F. Kennedy Jr., Cornel West i Jill Stein. Postojala je i opcija za učesnike da izaberu kandidata koji nije na listi ili da odgovori "ne znam/nemam mišljenje" ili da odustanu od glasanja u potpunosti.

Iako je nejasno hoće li neki od tih kandidata osigurati pristup glasačkim listićima sljedećeg novembra, to i dalje predstavlja probleme za Bidena. Predsjednik je pobijedio u svakoj od tih država u odnosu na Trumpa 2020. osim Sjeverne Karoline, a Trump bi trebao promijeniti samo nekoliko od tih država da bi osvojio 270 elektorskih glasova potrebnih da osigura mjesto predsjednika.

Ankete u različitim državama dolaze u trenutku kada nacionalne ankete pokazuju izuzetno tijesnu hipotetičku utrku između Trumpa i Bidena, ali jedan bivši Trumpov zvaničnik Bijele kuće primijetio je da bi bivši predsjednik realno mogao osvojiti izborne glasove koji su mu potrebni čak i bez pobjede na nacionalnom narodnom glasanju, baš kao što je on uradio 2016.

Trump je učvrstio svoj status favorita za nominaciju za GOP, prešavši prag od 50 posto u nedavnom istraživanju iz Ajove koje je provela anketarka J. Ann Selzer. 

Trump još nije vidio pad podrške čak i dok je svjedočio na suđenju za prijevaru u Njujorku, izazvao je reakcije i poređenja s diktatorima zbog svoje retorike i prijedloga u kampanji, i dok se i dalje suočava s desetinama krivičnih prijava.

"Ono što pokazuje je da birači koji su spremni da glasaju za Trumpa ne gledaju na optužnicu kao na političku osvetu, ili sami sebi kažu: 'Znate šta, ne moram da mi se sviđa Trump, možda je uradio nešto loše stvari, ali ekonomija je bila bolja pod njim, a ja nisam bio stalno zabrinut zbog Trećeg svjetskog rata', rekao je jedan operativac koji se slaže s Trumpom.

Biden se, u međuvremenu, bori da proda glasače o svojim postignućima, čak i dok pomoćnici vjeruju da direktno poboljšavaju živote Amerikanaca. Bijela kuća u više navrata ukazuje na nisku nezaposlenost i snažan ekonomski rast koji je prkosio predviđanjima stručnjaka o recesiji kako bi dokazala da Bidenov ekonomski plan funkcionira.

Predsjednik često hvali efekte svojih glavnih zakona, kao što su CHIPS i Zakon o nauci koji dovode do velikih investicija; dvopartijski zakon o infrastrukturi koji vodi do finansiranja puteva, željeznica i mostova širom zemlje; i Zakon o smanjenju inflacije koji ograničava troškove lijekova na recept za starije osobe.

Ali Biden se također suočava sa podjelama unutar svoje stranke oko rata u Izraelu i imigracije, a njegov rejting se već mjesecima kreće oko 40 posto.

David Axelrod, bivši viši savjetnik predsjednika Obame koji je izrazio zabrinutost zbog Bidenove sposobnosti da pobijedi Trumpa, rekao je u nedavno objavljenom podcastu da anketa Wall Street Journala koja pokazuje da Biden zaostaje za Trumpom i sa rejtingom od 37 posto odobravanja ne sluti dobro za predsjednik.

"Ono što me brine, momci, sa stanovišta Bidena je: ovo su stvari koje dobijate kada ljudi počnu racionalizirati svoje glasove", rekao je Axelrod u podcastu "Hacks on Tap".

Bidenovi saveznici i zvaničnici kampanje mjesecima su odbacivali paniku oko anketa kao pretjeranu reakciju na ankete koje se provode mnogo prije toga kada će birači zapravo izaći na birališta.

Matt Barreto, suosnivač agencije za istraživanje javnog mnijenja BSP Research, rekao je ove sedmice da su ankete u kojima se glasačima postavlja pitanje koga bi podržali da se izbori održe danas ograničene vrijednosti, jer se izbori ne održavaju još 11 mjeseci.

"Trump je u velikoj mjeri izbjegao bilo kakvu medijsku kontrolu ili pažnju u vezi sa svojim političkim programom za izbore jer se uglavnom nalazi u jednoj od pet sudnica a tamo ga ruže", napisao je Barreto na X, platformi ranije poznatoj kao Twitter. "Trenutno imate jednostrano informatičko okruženje u kojem je gotovo sav fokus na Joeu Bidenu, to će se promijeniti i stvari će se brzo promijeniti kada se mediji počnu fokusirati na Trumpa i njegove opasne i ekstremne planove".

Barreto je i stava da će u konačnici izbori biti "tijesni" i da će se Amerika ponovo podijeliti na 50 : 50.

(Ajdin B.)