Historijski korak prema odbacivanju desetljećima duge težnje za miroljubivim ujedinjenjem, koja se temeljila na osjećaju nacionalne homogenosti koju dijele obje Koreje, dolazi usred pojačanih napetosti i novih vojnih vježbi Sjeverne Koreje.

Neki analitičari tvrde da je Kimov cilj oslabiti utjecaj Južne Koreje u regionalnim sigurnosnim pitanjima te direktno komunicirati oko nuklearnih pitanja sa SAD-om. Neslaganja Sjeverne Koreje i SAD-a produbila su se nakon povećane aktivnosti Sjeverne Koreje oko nuklearnog naoružavanja, na što je Amerika uzvratila uvođenjem novih sankcija.

Ovi potezi Sjeverne Koreje dolaze u trenutku kada Kim aktivno jača svoje partnerstvo s Moskvom i Pekingom, pokušavajući izaći iz diplomatske izolacije te s Rusijom i Kinom sudjelovati u politici nasuprot onoj u Vašingtonu.

Tokom svog govora Kim je okrivio Južnu Koreju i Sjedinjene Države za podizanje napetosti u regiji, navodeći njihove zajedničke vojne vježbe, raspoređivanje američkih strateških vojnih sredstava i trilateralnu sigurnosnu suradnju s Japanom kao pretvaranje Korejskog poluotoka u zonu rizika za opasnost od rata.

Kim je rekao da je za njih postalo nemoguće težiti pomirenju i mirnom ponovnom ujedinjenju s južnim susjedima, koje je opisao kao "marionete stranih sila" koje su opsjednute sukobima.

Pozvao je vrhovnu skupštinu da pristupi promjeni ustava Sjeverne Koreje kako bi Južnu Koreju definirali kao "primarnog i nepromjenjivog glavnog neprijatelja". U novom bi ustavu trebalo stajati i da će Sjeverna Koreja težiti "okupaciji i vraćanju" Južne Koreje kao dijela teritorija Sjevera ako izbije još jedan rat na Korejskom poluotoku, rekao je Kim.

Dodao je da je "konačni zaključak izvučen iz gorke povijesti međukorejskih odnosa taj da ne možemo zajedno ići putem nacionalne obnove i ponovnog ujedinjenja".

(Sead M.)