Svi zakonodavni akti koji čine pakt o migracijama i azilu dobili su potrebnu većinu. Protiv su glasali zastupnici krajnje desnice i krajnje ljevice.

Prema novom sistemu, migranti koji ilegalno ulaze u EU proći će provjeru identiteta, zdravlja i sigurnosti, uključujući biometrijska očitavanja lica i otisaka prstiju, u roku od sedam dana, piše DW.
 
Cilj postupka je utvrditi koji bi migranti trebali dobiti ubrzani ili uobičajeni postupak podnošenja zahtjeva za azil, a koji bi trebali biti vraćeni u zemlju porijekla ili tranzita. Djeca trebaju imati poseban tretman, a zemlje su obavezne uspostaviti nezavisne mehanizme nadzora kako bi se osiguralo da se poštuju prava migranata i tražioca azila.

Tražioce azila iz zemalja čiji se zahtjevi državljana uglavnom odbijaju, poput Tunisa, Maroka i Bangladeša, na primjer treba ubrzano pratiti u pritvorskim centrima blizu vanjskih granica EU-a, što će omogućiti bržu deportaciju.

Kontroverzni centri, koji se nalaze na kopnenim granicama, lukama i aerodromima, moći će smjestiti do 30.000 ljudi u bilo kojem razdoblju, a EU očekuje da će kroz njih godišnje proći do 120.000 migranata.

Kritičari se, međutim, boje da bi takvi granični objekti mogli potaknuti sistemsko pritvaranje i potkopati ljudska prava.

Glasanje je bilo nakratko prekinuto kada su demonstranti s galerije počeli izvikivati “pakt ubija”, što je optužba koju iznose nevladine organizacije i krajnja ljevica, tvrdeći da se novim pravilima krše ljudska prava.

Politički ključ za dobivanje podrške prijedlozima je reforma takozvanog mehanizma EU-a "Dublin III" koji određuje koja je država članica odgovorna za obradu svakog pojedinačnog zahtjeva za azil.

Općenito, evropska zemlja u koju tražitelj azila prvi put stigne odgovorna je za rješavanje njegovog slučaja, što predstavlja veći pritisak na južne zemlje kao što su Italija, Grčka i Malta.

Prema novim pravilima, načelo "prve zemlje" ostat će, ali dodatne mjere, uključujući "obavezni mehanizam solidarnosti", obavezale bi druge države članice da snose pravedniji dio tereta.

Ako države članice nisu voljne ili ne mogu fizički zadržati tražioce azila dok se njihovi slučajevi obrađuju, može im se pomoći financijski ili osiguravanjem dodatnog osoblja.

Očekuje se da će najmanje 30.000 tražioca azila godišnje biti obuhvaćeno ovim sistemom.

Jedan od ciljeva reforme jest da nova pravila budu sredstvo odvraćanja osoba koje ne ispunjavaju uslove za međunarodnu zaštitu da kreću na put. Evropska unija želi da ona odlučuje ko može ući, a ne da o tome odlučuju krijumčari ljudima.

Predstavnici najvećih političkih grupa u Evropskom parlamentu ističu da je ovakav kompromis bolji nego sadašnja rješenja koja uopće ne funkcionišu.

Potpredsjednik Komisije Margaritis Schinas je prije glasanja, pozivajući zastupnike da podrže pakt, rekao da je “težnja ka savršenstvu najveći neprijatelj napretka”. Pakt o migracijama i azilu trebao bi pomoći zemljama EU-a koje su izložene migracijskom pritisku, tako što će ostale članice tražitelje azila ili osobe koje uživaju međunarodnu zaštitu premještati na svoje državno područje ili, ako to ne žele, davati financijski doprinos ili pružati operativnu i tehničku potporu.

Uredbom o kriznim situacijama i situacijama koje uzrokuje viša sila uspostavlja se mehanizam za odgovor na iznenadno povećanje broja dolazaka. Njime se osigurava solidarnost i podrška državama članicama koje se suočavaju s iznimno velikim priljevom državljana trećih zemalja. Novim pravilima obuhvaćena je i instrumentalizacija migranata. Riječ je o slučajevima kad treće zemlje ili neprijateljski akteri koriste migrante za destabilizaciju EU-a.

Nova pravila predviđaju da će osobe, koje ne ispunjavaju uslove za ulazak u EU, biti podvrgnute postupku dubinske provjere uključujući identifikaciju, prikupljanje biometrijskih podataka te zdravstvenu i sigurnosnu kontrolu u roku od najviše sedam dana. Države članice morat će uspostaviti nezavisne mehanizme praćenja kako bi osigurale poštovanje temeljnih prava.

U cijeloj Evropskoj uniji uspostavlja se zajednički postupak za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite. Obrada zahtjeva za azil na granicama EU-a u budućnosti će morati biti brža te će rokovi za neutemeljene ili nedopuštene zahtjeve biti kraći.

Podaci o osobama koje nezakonito pristižu u EU, uključujući otiske prstiju i prikaze lica osoba od šest godina starosti nadalje, pohranit će se u reformiranu bazu podataka Eurodac. Nadležna tijela također će moći utvrditi predstavlja li osoba sigurnosnu prijetnju i je li bila nasilna ili naoružana.

Parlament je također podržao nove jedinstvene standarde za sve države članice povezane s priznavanjem statusa izbjeglice ili osobe kojoj je odobrena supsidijarna zaštita te u pogledu prava koja se dodjeljuju osobama koje ispunjavaju uslove za zaštitu.

Države članice trebale bi procijeniti stanje u zemlji porijekla na temelju informacija dobivenih od Agencije EU-a za azil, a status izbjeglica redovno će se preispitivati. Podnositelji zahtjeva za zaštitu morat će ostati na državnom području države članice odgovorne za njihov zahtjev ili one u kojoj je zaštita odobrena.

Države članice morat će osigurati jednake standarde prihvata za tražitelje azila kad je riječ, primjerice, o stanovanju, školovanju i zdravstvenoj zaštiti. Registrovani tražioci azila moći će početi raditi najkasnije šest mjeseci nakon podnošenja zahtjeva. Uslovi zadržavanja i ograničavanje slobode kretanja regulisat će se kako bi se tražioce azila odvratilo od kretanja Evropskom unijom.

U skladu s novim okvirom za preseljenje i humanitarni prihvat, države članice dobrovoljno će ponuditi prihvat izbjeglicama iz trećih zemalja koje UNHCR priznaje, a koje bi na zakonit, organizovan i siguran način stigle u EU.

(Ajdin B.)