"Ovo je potpuno nova stvar — zid od dronova koji se proteže od Norveške do Poljske — a cilj je koristiti dronove i druge tehnologije za zaštitu naših granica protiv provokacija iz neprijateljskih zemalja i za sprječavanje krijumčarenja", izjavila je ministrica unutrašnjih poslova Litve Agnė Bilotaitė za Baltic News Service.

Svih šest zemalja suočeno je, kako kažu, s takozvanim hibridnim napadima od strane Rusije posljednjih mjeseci i godina, uključujući slanje tražitelja azila iz Afrike i s Bliskog istoka preko svojih granica.

Mari Rantanen, finska ministrica unutrašnjih poslova, rekla je javnoj televiziji Yle da će se plan "poboljšati s vremenom" i da bi mogao pomoći u odbrani 1340 kilometara duge granice te nordijske zemlje s Rusijom.

Pojedinosti o vremenu i načinu na koji će Zid od dronova funkcionisati nisu dani. Bilotaitė je rekla da svaka zemlja treba napraviti "domaću zadaću" i predložila da se koristite i fondovi EU.

Države NATO-a na prvoj liniji pojačale su upozorenja o namjerama Rusije nakon invazije Moskve na Ukrajinu u februaru 2022. Rusko ministarstvo odbrane objavilo je prošle sedmice na svojoj web stranici nacrt prijedloga o jednostranom proširenju pomorskih granica s Litvom i Finskom, a potom je plan izbrisalo.

Dan kasnije, ruski graničari uklonili su 25 plutača iz estonskih voda koje su označavale granicu, što je izazvalo bijes u Tallinnu.

Ruski rat protiv Ukrajine istakao je važnost dronova u ratovanju, a obje strane ih koriste u napadima. Nekoliko zemalja NATO-a odgovorilo je uspostavljanjem ili ojačavanjem svojih jedinica za ratovanje dronovima.

Šest zemalja NATO-a također je na sastanku raspravljalo o planovima za evakuaciju velikih dijelova svog stanovništva u slučaju sukoba. Finski zvaničnici su, na primjer, izrazili iznenađenje što je Ukrajina zadržala civilno stanovništvo na ili u blizini fronta, rekavši da odbrambeni planovi te nordijske zemlje uključuju evakuaciju pograničnog stanovništva.

(Ajdin B.)