Autor analize novinar Andreas Ernst piše: "Nacionalističke snage u Srbiji nadaju se drugom mandatu Donalda Trumpa. 'Trumpe, Srbine!' - njegovi pobornici već su lijepili plakate po raznim gradovima nakon njegovog izbora 2017. godine. Richard Grenell, Trumpov bivši izaslanik za Balkan, zagovornik je za Beograd. Vlada mu se udvara i obasipa ga nagradama. A Jared Kushner, Trumpov zet, planira izgraditi kompleks hotela u centru Beograda. Sve to podgrijava želju da se poslijeratni poredak u regiji koji su stvorile Sjedinjene Američke Države promijeni u korist Srbije."

Autor potom konstatuje da je "državni poredak na zapadnom Balkanu rezultat Pax Americane" i da je "SAD vojno okončao ratove u Bosni i Hercegovini i na Kosovu te nametnuo novi poredak."

Međutim, kako se dodaje, taj poredak stvoren američkim intervencijama ne bi bio stabilan bez drugog aktera: "Evropska unija je 2003. godine, u takozvanom 'Solunskom obećanju', zemljama zapadnog Balkana obećala da će u budućnosti sve postati članice Unije. Tim obećanjem zemlje su dobile perspektivu za prosperitet, a nacionalistički akteri s revanšističkim planovima bili su privremeno politički marginalizirani."

"Pax Americana, plus EU-perspektiva, to je bila formula stabilnosti za regiju. Ali ta formula danas važi samo u ograničenoj mjeri", navodi se u analizi švicarskog lista, prenosi Deutsche Welle.

Autor zatim iznosi ocjenu da "srpski revizionizam počiva na dvije premise".

"Geopolitički: od sredine 2010-ih predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uspješno vodi neku vrstu 'politike nesvrstanosti' koja namjerno teži da se gradi po jugoslavenskom modelu. (...) Ideološki: termin 'srpski svet' u opticaju je već nekoliko godina. Zasnovan je na etno-nacionalnom konceptu iz 19. stoljeća i po njemu 'srpsko pitanje' treba riješiti ujedinjenjem svih Srba u jednoj zemlji."

Posebno se ukazuje na primjer Azerbajdžana: "To što je ta zemlja 2023. ponovo osvojila Nagorno-Karabah postalo je politički argument u Srbiji. (...) Vučić hvali strateško strpljenje predsjednika Ilhama Alijeva. Devedesetih godina Azerbajdžan je bio suviše slab da obnovi svoj teritorijalni integritet. Alijev je u međuvremenu podigao privredu, unaprijedio vojsku i čekao promjenu geopolitičkog okruženja. Udario je tek 'kada je drugačiji rezultat postao moguć'. Srpski opozicioni političar Vuk Jeremić se s tim slaže: 'Međunarodne prilike se mijenjaju', kaže. Svima je jasno da se tu misli na Kosovo", piše Neue Zürcher Zeitung.

Autor se potom vraća na Trumpa i iznosi ocjenu da on neće narušiti krhki poredak na zapadnom Balkanu i to samo zato što mu ta regija nije prioritet. "U tom pogledu srpske nade i strahovi njihovih susjeda su preuveličani." Ali dodaje se da će "Trump oslabiti transatlantsku osovinu", a za zapadni Balkan je "ključno jača li Trumpov kurs ili slabi Evropsku uniju kao geopolitičkog aktera".

To ovisi o unutarnjem stanju u EU, piše autor. "Evropski izbori su možda iznjedrili desničarske tendencije, ali politički centar je taj napad odbio. Tu su, međutim, važniji odnosi između država članica i njihovo unutarnje uređenje, a u tom pogledu izgledi su zabrinjavajući", navodi se u analizi uz podsjećanje na uspjeh "nacionalističkog Nacionalnog okupljanja" u Francuskoj i to što u Njemačkoj vladajuća koalicija "može djelovati samo u ograničenoj mjeri", prenosi Index.hr.

"Ekonomski ili politički pritisak izvana će prije dovesti do fragmentacije Unije nego do njezine konsolidacije", piše švicarski list. "Rezultat bi mogao biti renacionalizacija politike, u kombinaciji s formiranjem koalicija nekih zemalja. Po pitanju odnosa prema Rusiji, tu bi na primjer Austrija, Mađarska, Slovačka, a možda i Bugarska, mogle slijediti vlastiti smjer. Ako Nacionalno okupljanje preuzme vlast u Francuskoj, taj smjer smirivanja vjerojatno bi dobio pojačanje iz Pariza."

Autor zaključuje da bi sve to "otvorilo prostor i na zapadnom Balkanu koji bi mogla iskoristiti revanšistička Srbija. Na dnevnom redu našla bi se reintegracija sjevernog Kosova naseljenog Srbima, kao i odcjepljenje Republike Srpske od Bosne i Hercegovine u cilju ujedinjenja sa Srbijom. Te ciljeve bi podržala Rusija, koja bi tako mogla povećati svoj utjecaj u Europi. Istovremeno, nemoć Europske unije postala bi očigledna".

Zato, kako se navodi, "pitanje destabilizira li Trump zapadni Balkan mora biti preformulirano: destabilizira li čovjek u Bijeloj kući Evropu i time otvara prostor za sukobe na Balkanu".

"Ta opasnost je vrlo realna s obzirom na nesigurno stanje u EU", ocjenjuje se u analizi švicarskog Neue Zürcher Zeitunga i zaključuje: "Malo je vjerojatno da Evropa može održati Pax Americanu bez Amerike."


(Erna H.)