Ono što se događa u ovogodišnjoj izbornoj kampanji u Sjedinjenim Američkim Državama rijetko se viđa. Događaji se redaju takvom brzinom da ih je teško i hronološki poredati, a još nisu ušli u fazu kada se zna ko će biti na glasačkom listiću.

Izlazak Bidena iz utrke i davanje podrške Kamali Harris otvorilo je pitanje koga će demokrati predložiti za potpredsjednika Sjedinjenih Država. Pitanje je ozbiljno i prijeti jedinstvu stranke. Spominju se razna imena, ali ne bi bilo iznenađenje da konačan izbor padne na nekoga koga trenutno u javnosti niko ne pominje.

Ipak, kada je u pitanju kandidatura Harris, nije bilo velikih podjela i trzavica, jer je ona već dobila podršku većine delagata, koji će na nacionalnoj stranačkoj konvenciji izabrati demokratskog predsjedničkog kandidata, kao i podršku svih pedeset šefova Demokratske stranke.

Bidenovo povlačenje u korist Harris istovremeno djeluje i kao gašenje požara i spašavanje onoga što se spasiti može, jer paralelno sa trkom za Bijelu kuću Amerikanci biraju i kongresmene i senatore, ali i kao plan da se otupi republikanska oštrica u kampanji.

Prije nego će se Biden povući, Trump i J.D. Vance pokazali su svoje oružje u kampanji - uvrede i manipulacije sa ličnošću oponenata. Ulazak Harris u utrku tu strategiju potkopava, jer je vrijeđanje žene i pripadnice manjinske zajednice u američkom društvu vjerovatno recept za izborni poraz.

Zašto Kamala Harris?

Bez obzira da li je Bidenovo kasno odustajanje od utrke bilo planirano, posebno nakon što je rekao da ga samo „svemogući Bog“ može ubijediti da se povuče, izbor Kamale Harris bio je logičan. Naime, ona sada jedina može pristupiti novcu koji je za kampanju skupio njihov tim, a radi se o sumi većoj od devedeset miliona dolara. Izbor treće osobe za predsjedničkog kandidata proces doniranja bi vratio na početak, što bi bio uvod u poraz, jer kampanja već traje, posebno među grupama koje rade u korist republikanaca ili demokrata.

Izbor Kamale Harris je i odličan odgovor na kampanju koju pripremaju Trump i Vance. Obrisi te kampanje su vidljivi, kao i cilljne skupine kojima se namjeravaju obraćati do izbora.

Aktuelna potpredsjednica Sjedinjenih Država nije dobro stajala u anketama samo nekoliko mjeseci ranije, ali to je samo dio istine koja nekada promakne anketarima. Naime, ona je bila Bidenova udarna pesnica u borbi za zakon „Roe v. Wade“, koji dozvoljava ženama pravo na abortus. Šire od toga, to je borba za pravo žena na izbor, a žene čine većinu glasačkog tijela.

Nove ankete pokazuju izjednačenost sa Trumpom, ponegdje i vodstvo Harris. Među grupama poput crnaca, hispanoamerikanaca, ili žena, Harris ima veliku prednost. Trump ima prednost među bijelcima i demokrati će sada ciljati na tu grupu, bilo izborom potpredsjednika, bilo kampanjom sa temama radničkih prava, zdravstvenom zaštitom, kvalitetnim i dostupnim obrazovanjem...

Nakon što su Trumpa, poslije pokušaja njegove likvidacije, javno podržali brojni bogataši, između ostalog i zbog obećanja da će smanjiti poreze najbogatijim, Harris ima otvoren put ka onima na suprotnoj strani ekonomske ljestvice i onima koji traže progresivno oporezivanje.

Kampanja je počela

U svojim prvim izjavama Harris je pokazala svoj politički gard do novembarskih izbora. Trumpu je poručila da zna kako će s njim izaći nakraj, jer se ona kao bivša tužiteljica u Californiji bavila s onima koji krše zakon. Podsjetimo, Trump je presuđen u jednom slučaju, a drugi procesi traju.

„Ovi izbori predstavljaće jasan izbor između dvije različite vizije. Donald Trump želi da vrati našu zemlju u vrijeme u kojem mnogi od nas nisu imali punu slobodu i jednaka prava. Vjerujem u budućnost koja jača našu demokratiju, štiti slobodu reproduktivnog zdravlja i osigurava svakoj osobi da ima mogućnost, ne samo da opstaje, već da krene naprijed“, rekla je prije nekoliko dana.

Harris je rekla da će pokušati ujediniti naciju. Prije četiri godine to je bio recept za Bidenovu pobjedu. Ipak, ovaj put to Biden nije mogao, a jedan od razloga bio je i loš nastup u debati sa Trumpom, jer je briga građana za njegovo zdravlje i dob odbila dio glasača.

U prvom obraćanju nakon Bidenovog povlačenja ona je hvalila predsjednika. Nema sumnje da je Biden imao uspjehe na domaćem i na vanjskopolitičkom planu, što će Harris pokušati iskoristiti u kampanji. Bidenova nesebičnost ogleda se i u njegovom povlačenju i „predavanju baklje“ mlađima, kako je to rekao u srijedu, ali i u odluci da ostane predsjednik do isteka mandata.

Tako je Harris dobila priliku da se posveti kampanji, putuje širom zemlje i dobije povjerenje onih koji su razočarani u Bidena. To se posebno odnosi na mlade, progresivne demokrate i muslimane, koji su od Bidena tražili promjene politike prema Izraelu i Palestini.

Neki od tih grupa mogli bi biti jezičak na vagi u tzv. „swing državama“, koje od izbora do izbora svoju podršku daju jednoj ili drugoj stranci. Izbor potpredsjednika u slučaju eventualne pobjede Harris, odnosno njenog saputnika u kampanji, biće vjerovatno uslovljen i ovom činjenicom.

Ostanak Bidena na predsjedničkoj poziciji, iako su republikanci tražili da se povuče sa te pozicije analogijom da nije sposoban da bude kandidat za predsjednika, pomaže Harris i na druge načine. Sve nepopularne odluke mogao bi pripisati isključivo sebi i tako zaštititi Harris od kritika. Koliko je to važno govori i slučaj podrške vladi Benjamina Netanyahua, koji je ove sedmice u posjeti Sjedinjenim Državama, a koja je narušila Bidenov ugled kod glasača i ljudi širom svijeta.

Time što je stao iza Kamale Harris i dao joj podršku, Biden je pokazao i svoj karakter. U historiji je mnogo primjera kada je sujeta vođe dovela državu u loš položaj. Biden i njegov tim su njegovim povlačenjem pokazali da su interesi države važniji od jedne političke karijere, koja je u Bidenovom slučaju impresivna i danas sve teže zamisliva na Zapadu u vremenu tehnokrata.

Sa Kamalom Harris u utrci Amerikanci imaju priliku da glasaju za nešto, a ne samo protiv nekoga. Prije četiri godine oni su stali iza Bidena i protiv Trumpa, da bi „odbranili demokratiju“. Ponovo se na tom osnovu mogu okupiti, ali ovaj put i iza ideje da žena dođe na čelo najveće svjetske sile.

(NAP)