Govoreći za BBC, rekao je da ove godine planira okončati "vruću fazu" rata. Poslao je svog ministra vanjskih poslova na iznenadni put u Kinu, u misiju poboljšanja odnosa Ukrajine s najvažnijim ruskim partnerom.

Također se založio za niz međunarodnih sastanaka, uključujući i onaj planiran za Katar u avgustu, na kojima se nadao da će dobiti podršku i utrti put širem rješenju.

Takav nastup ukrajinskog predsjednika predstavljao je veliku prekretnicu jer je dvije godine odbijao ponuditi bilo kakvu naznaku ustupaka pred ruskom invazijom za koju mnogi Ukrajinci vjeruju da ima za cilj izbrisati njihovu zemlju s karte, piše New York Times (NYT), a prenosi Index.hr.

Ukrajinske snage su 6. avgusta ušle u Kursku oblast u Rusiji, što je rezultiralo jednim od najsramotnijih trenutaka za ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Mnogi analitičari posljednjih mjeseci iznijeli su predviđanja da su dvije sukobljene strane sve bliže postizanju mira, ali se postavlja pitanje je li potencijalni mir ugrožen ukrajinskim upadom u Rusiju.

Kijev se odlučio na riskantnu opkladu, nadajući se da će upadom u Rusiju stvoriti povoljniju poziciju za pregovore s Kremljom. Međutim, Rusi očekuju da će Putin žestoko odgovoriti jer je uvjeren da njegova vojska ima prednost u ljudstvu i naoružanju.

Već postoje znakovi da su napori za prekid vatre doživjeli neuspjeh. Diplomata uključen u razgovore kaže da su ruski dužnosnici odgodili sastanak planiran za ovaj mjesec u Kataru na kojem su dvije strane trebale dogovoriti zaustavljanje napada na neprijateljsku energetsku infrastrukturu.

- U ovakvoj situaciji, nećemo razgovarati - kazao je Putinov savjetnik za vanjsku politiku Jurij Ušakov, te dodao da će datum nastavka pregovora "ovisiti o situaciji na bojnom polju".

Grigori Javlinski, dugogodišnji ruski političar koji se prošlog oktobra sastao s Putinom kako bi promovisao ideju o prekidu vatre, ističe da je u glavnom gradu Rusije postojala nada da će "borbe prestati ove godine".

- Okolnosti koje su se upravo dogodile smanjile su te izglede - ocjenjuje Javlinski.

Mnogi Ukrajinci misle da Putin nikada nije bio fokusiran na mir, nego na potpunu dominaciju nad njihovom zemljom. Dužnosnici u Kijevu nadaju se kako će upad u Kursku oblast omogućiti da dogovor bude postignut pod uslovima Ukrajine.

Tvrde da Rusi moraju osjetiti rat kako bi Kremlj bio prisiljen na povlačenje.

- Vrlo je teško zamisliti mir osim ako Rusija ne izgubi. Jedino rješenje je natjerati Ruse da plate - kaže ukrajinski parlamentarac Jaroslav Jurčišin, koji predviđa da će ukrajinski protivnapad na Rusiju ubrzati pregovore.

Ukrajinski dužnosnici insistiraju na tome da su javno diplomatsko djelovanje Zelenskog ovog ljeta, zajedno s njegovim tajnim planiranjem ofanzive na Kursk, dva kraka iste strategije.

Nije jasno da će kombinacija vojnog i diplomatskog pritiska utjecati na Putina koji je pokazao da je spreman snositi visoku cijenu kako bi porazio Ukrajinu.

Zelenski je u junu okupio 92 zemlje u Švicarskoj s ciljem pridobijanja globalne podrške za svoju viziju "pravednog i trajnog mira". Njegov plan je podrazumijevao ulazak u NATO, potpuno povlačenje Rusije i krivični progon Rusa za ratne zločine.

Međutim, Kina je preskočila taj samit, a neke od vodećih nezapadnih zemalja koje su učestvovale, uključujući Indiju, Indoneziju, Saudijsku Arabiju i Južnu Afriku, odbile su potpisati zajedničku deklaraciju samita.

Tim je zemljama ključni problem bio što Rusija nije pozvana na švicarski samit. Upozorile su da bi svi mirovni pregovori trebali uključivati obje strane i spremnost na kompromis.

U sedmicama koje su uslijedile, Zelenski je pokazao sve veću otvorenost za direktne pregovore s Rusijom. Rekao je da bi Rusija mogla biti pozvana na drugi mirovni samit ove godine. Nastavio je dopirati do neutralnih zemalja. Tako će indijski premijer ove sedmice posjetiti Ukrajinu.

Dok je Ukrajina signalizovala svoju spremnost na razgovore, njena se vojska pripremala za jedan od najhrabrijih napada od početka rata.

Ukrajinsko spominjanje mira djelomično je poslužilo kao strateška prevara. Ali ukrajinski dužnosnici također insistiraju na tome da diplomatija i prenošenje rata na rusku teritoriju nisu protivrječni napori.

- Da bi natjerali Ruse na pošteni pregovarački proces, oni moraju biti suočeni s taktičkim porazima na bojnom polju. Kako se ovi porazi gomilaju, pojavit će se društveni nemiri unutar Rusije - poručio je na dan upada u Kursku oblast savjetnik Zelenskog Mihajlo Podoljak.

Postoje znakovi da je ukrajinska operacija već uznemirila Ruse. Prema prošlosedmičnoj anketi koju su proveli Rusi, 45 posto ispitanika reklo je da su ljudi u "tjeskobnom raspoloženju", što je skok od 12 posto u odnosu na dvije sedmice ranije.

Oni koji dobro poznaju Putina sumnjaju da bi ukrajinski upad i javni nemiri koji će možda uslijediti mogli natjerati ruskog čelnika da promijeni kurs. Tvrde kako je Putin uvjeren da ima resurse potrebne da nadživi Ukrajinu i Zapad.

Rusija nastavlja dominirati većim dijelom ratišta u Ukrajini i napredovati na istoku, približavajući se strateški važnom ukrajinskom gradu Pokrovsku.

Putin nastavlja sa svojim uobičajenim aktivnostima pa je tako jučer otišao u dvodnevnu posjetu Azerbejdžanu.

Nije se oglasio o ukrajinskom upadu još od napetog kriznog sastanka 12. avgusta, kada je upitao ima li ikakve koristi od pregovora s Ukrajinom, ne isključivši ih u potpunosti.

- Neprijatelj očito pokušava poboljšati svoje buduće pregovaračke pozicije - kazao je tada, optuživši Ukrajince da pucaju po civilima: "Šta se s njima uopšte ima razgovarati?"

- Putin će sada tražiti da poveća količinu boli koju nanosi Ukrajini - kazala je Tatiana Stanovaja iz nevladine organizacije Carnegie Russia Eurasia Center.

Dodala je kako je Putin siguran da će Rusija na kraju trijumfovati, pa je zato spreman preuzeti veći rizik i natjerati Ruse da snose veću cijenu.

- Putin je spreman platiti i veću cijenu od ove. Za Putina je ovo jednostavno pitanje cijene pobjede - zaključila je Stanovaja.

(NAP)