Ostale namirnice također poskupljuju – dok ukupna stopa inflacije pada, cijene maslaca mogle bi najesen porasti na novu rekordnu razinu, prenosi Fenix-magazin. O tome izvještavaju njemački mediji.

Cijena pakiranja maslaca od 250 grama u Njemačkoj već godinu dana konstantno raste. Prema pisanju njemačkih medija, stručnjaci sada pretpostavljaju da će cijena maslaca uskoro premašiti prethodnu najvišu vrijednost postavljenu krajem 2022. godine.

Brendirani proizvodi uskoro bi mogli koštati oko četiri eura.

U prosincu prije dvije godine maslac robnih marki supermarketa već je koštao 2,29 eura, dok su brendirani proizvodi koštali najmanje 3,49 eura za 250 grama. U to vrijeme cijene svih namirnica u svijetu su rasle zbog ruskog napada na Ukrajinu.

Nakon toga su cijene maslaca ponovno pale. Nedavno su, međutim, cijene ponovno značajno porasle. Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, maslac je u srpnju ove godine bio skuplji za 33 posto nego prije godinu dana.

Prema mišljenju stručnjaka, sada će vjerojatno da će doći do daljnjih poskupljenja ove jeseni i stari će rekord biti premašen najkasnije do listopada. Ako u rujnu opet dođe do poskupljenja maslaca, to bi bilo već sedmo poskupljenje u jednoj godini zbog smanjenja ponude, očito je, s jedne strane, oskudna dostupnost masti.

Mlijeko koje se isporučuje mljekarama ima manji udio masti od uobičajenog. Osim toga, vrhnje je potrebno i za druge proizvode poput sira, pa bi nedostatak masti mogao utjecati i na druge mliječne proizvode poput sira ili vrhnja jogurta.

Osim toga, broj muznih krava u Njemačkoj i dalje opada. Kako pokazuju podaci Ureda za poljoprivredu i hranu, broj mliječnih krava diljem Njemačke prošle je godine pao za oko 96.900 životinja u odnosu na 2022.

Ukupno je trenutno u Njemačkoj bilo oko 3,7 milijuna mliječnih krava. Time se nastavlja trend koji traje od 2014.

Ali ne poskupljuje samo maslac: nedavno su ponovno porasle cijene ostalih namirnica, dok je ukupna inflacija pala.

Prema trenutnim podacima Zavoda za statistiku, u srpnju su porasle cijene poljoprivrednih proizvoda kupljenih iz inozemstva poput zelene kave ili sirovog kakaovca.

Ove su cijene porasle za 7,6 posto u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, a cijena je bila posebno jaka na 158,7 posto nakon što su loše žetve dovele do nestašica.

Ovo povećanje cijena vidljivo je već mjesecima. “Imamo deficit od oko 400.000 tona na globalnom tržištu”, rekao je Nicko Debenham, bivši “voditelj održivosti” u proizvođaču čokolade Barry Callebaut za ZDF. Za zelenu kavu morali ste platiti 24,3 posto više.

(Ajdin B.)